Uprkos širokoj javnoj podršci u Izraelu vojnom napadu na Iran, ostaje nejasno hoće li kampanja ojačati politički položaj premijera Benjamina Netanyahua, posebno kada se prašina slegne.
Napadi na Iran bili su jedna od ključnih ambicija Netanyahua. Ali napadi pokrenuti 13. juna i koji su trajali 12 dana došli su u trenutku kada se Netanjahu suočava s krhkom političkom budućnošću.
Netanyahu, kojeg Međunarodni krivični sud (ICC) traži zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze, pod velikim je domaćim pritiskom zbog neuspjeha kada je riječ o napadima Hamasa u Izraelu 7. oktobra 2023. i približava se odlučujućoj fazi u svom dugotrajnom suđenju za korupciju.
Dobro je svjestan da većina Izraelaca, uključujući mnoge u opoziciji, podržava vojni napad na Iran. Taj konsenzus se odrazio u javnim izjavama i anketama.
Anketa Izraelskog instituta za studije nacionalne sigurnosti od 22. juna pokazala je da 73 posto Izraelaca podržava napade na Iran, dok je 18 posto bilo protiv.
Anketa je pokazala da 76 posto vjeruje da je odluka o napadu uglavnom ili vrlo snažno zasnovana na sigurnosnim razlozima.
Ipak, samo devet posto ispitanika vjeruje da će iranska nuklearna prijetnja biti u potpunosti eliminisana. Gotovo polovina, 49,5 posto, smatra da će uglavnom biti neutralizovana, dok 27,5 posto vjeruje da će prijetnja biti neznatno smanjena. Šest posto je reklo da će ostati nepromijenjena.
Od samog početka napada na Iran, izraelska vojska je objavila desetine videosnimaka koji prikazuju napade na iranske gradove, s ciljem podizanja morala usred raketnih baraža koje su stigle do izraelskih gradova, uključujući Tel Aviv.
Dok su Izraelci svjedočili razaranjima kakva su se rijetko vidjela ranije, posebno u centralnom Izraelu, zvaničnici, pa čak i opozicione ličnosti, branili su troškove rata, nazivajući ih prihvatljivim s obzirom na prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program, koji se u Izraelu široko smatra “egzistencijalnim”.
Rat je dao kratkoročni poticaj Netanyahuovoj popularnosti, što je izazvalo spekulacije među njegovim saradnicima da bi to mogao pokušati kapitalizirati raspisivanjem prijevremenih izbora, prema izraelskim medijima.
Iako mandat njegove vlade ističe krajem 2026. godine, opozicioni lideri su se više od godinu zalagali za prijevremene izbore – zahtjeve koje je Netanyahu odbacio tokom ratnog vremena.
Anketa lista is “Maariv” u petak pokazala je da je rat povećao podršku Netanyahuovoj stranci Likud, iako ne dovoljno za formiranje vlade.
“Otprilike sedmicu nakon početka rata s Iranom i s obzirom na dostignuća vojske, Netanyahu postiže veliku političku pobjedu”, objavio je Maariv.
Istraživanje je pokazalo da Likud osvaja pet mjesta u Knessetu (izraelskom parlamentu), sa 27 na 27 – što je najveći rezultat od napada Hamasa u oktobru 2023. godine.
Taj uzlazni trend nastavio se čak i nakon objave o prekidu vatre.
Kanal 12 je objavio da bi, ako bi izbori bili održani sada, Likud osvojio 26 mjesta, istisnuvši novu desničarsku stranku koju predvodi bivši premijer Naftali Bennett, za koju se predviđa da će osvojiti 24.
Prije rata, očekivalo se da će Bennettova stranka nadmašiti sve ostale, prema anketama.
Međutim, ankete Kanala 12 i Maariva sugerirale su da će Netanyahuov desničarski blok osvojiti 49 mjesta – manje od 61 mjesta potrebnog za formiranje vladajuće koalicije.
Dok su sve glavne stranke, uključujući i opoziciju, pozdravile rezultate rata i nazvale ga “pobjedom”, lideri opozicije pripisali su zasluge vojsci za uspjeh i namjerno su izbjegavali hvaliti Netanyahua.
U unaprijed snimljenom “govoru o pobjedi” u utorak, Netanyahu je izjavio: “Postigli smo veliku pobjedu i eliminirali egzistencijalnu prijetnju Izraelu”, nazivajući rat “historijskim trijumfom koji će se pamtiti generacijama”.
