Dinosauri su dugo dominirali Zemljinim kopnenim ekosistemima mnoštvom najrazličitijih oblika, ali njihovo porijeklo – tačno kada i gdje su se prvi put pojavili – dosad je ostalo pomalo zagonetno. Naučnici sada predlažu iznenađujuću lokaciju za rodno mjesto dinosaura, temeljeno na lokacijama trenutno najstarijih poznatih fosila dinosaura, evolucijskim odnosima među tim ranim oblicima i geografiji Zemlje tokom perioda trijasa.
Ovaj lokalitet obuhvata područja današnje pustinje Sahare i amazonske prašume, sada odvojena hiljadama kilometara i okeanom zahvaljujući geološkom procesu poznatom kao tektonika ploča.
“Kad su se dinosauri prvi put pojavili u fosilnim zapisima, svi Zemljini kontinenti bili su dio divovskog superkontinenta Pangee. Dinosauri su se pojavili u južnom dijelu ove kopnene mase, poznate kao Gondwana”, rekao je Joel Heath, doktorand paleontologije na University College u Londonu i glavni autor studije objavljene u časopisu Current Biology.
“Naše istraživanje sugerira da su vjerovatno potjecali iz područja niske geografske širine Gondwane blizu ekvatora, područja koje danas uključuje sjevernu Južnu Ameriku i sjevernu Afriku”, dodao je Heath. Najraniji poznati fosili dinosaura datiraju prije otprilike 230 miliona godina, uključujući Eoraptora i Herrerasaurusa iz Argentine, Saturnalia iz južnog Brazila i Mbiresaurusa iz Zimbabvea. Iako su dijelili određene osobine koje ih definiraju kao dinosaure, imali su dosta razlika koje sugeriraju da su se već dogodili milioni godina evolucije dinosaura.
“Dok su se ranija istraživanja fokusirala na južni dio Južne Amerike i južnu Afriku kao područje porijekla dinosaura, na temelju mjesta gdje su se prvi put pojavili njihovi fosili, sugeriramo da značajne praznine u fosilnom zapisu – posebno u regijama koje danas uključuju pustinju Saharu i amazonsku prašumu – možda imaju potencijal otkriti gdje su živjeli najraniji dinosauri”, rekao je Heath.
Naučnici su rekli da su se dinosauri vjerovatno pojavili prije otprilike 245-230 miliona godina, kada su ta ekvatorijalna područja bila iznimno topla i suha. “Vjerovatno su uključivala pustinje, staništa slična savanama i možda šumovita područja sklona sezonskim šumskim požarima. Ranije se vjerovalo da dinosauri nisu živjeli u tim surovim okruženjima”, rekao je Heath.
Fosili iz ovog vremena i regije su rijetki. To bi moglo biti zato što uvjeti nisu bili idealni za očuvanje ostataka kopnenih životinja ili zato što stijene koje sadrže te fosile još nisu otkrivene, rekao je Heath. Regije poput Amazone i Sahare paleontolozima je također teško istražiti zbog gustih šuma, golemih pustinja i logističkih izazova.
Dinosauri su se razvili od primitivnijih gmazova nakon najvećeg masovnog izumiranja na Zemlji uzrokovanog ekstremnim vulkanizmom na kraju permskog razdoblja prije otprilike 252 miliona godina. “Dinosauri su jedinstveni zbog određenih osobina u svojim kosturima. Stajali su uspravno, s nogama ravno ispod tijela, što im je pomoglo da učinkovito hodaju i trče. Također su imali posebnu građu bokova po kojima su se razlikovali od ostalih gmazova”, rekao je Heath.
“Njihova su tijela bila oblikovana za brzinu i okretnost, a zubi su im bili prilagođeni za posebne načine prehrane”, rekao je Heath o ranim dinosaurima. Na primjer, Herrerasaurus je bio grabežljivac dug 6 metara, dok je Eoraptor bio svejed veličine psa.
“Ove specijalizirane osobine nisu se pojavile preko noći. Evoluirale su postepeno tokom miliona godina od starijih, primitivnijih gmazova. Međutim, još nismo pronašli prijelazne fosile koji pokazuju kako su se te promjene dogodile, pa su dijelovi njihove evolucijske povijesti i dalje misterija“, rekao je Heath. Zagonetno dvonožno stvorenje zvano Nyasasaurus iz Tanzanije, poznato iz fragmentarnih fosila koji možda datiraju od prije 240-245 miliona godina, moglo bi biti najraniji dinosaur, rekao je Heath.
