Ekstremne temperature, oluje i suše više nisu izuzeci, već svakodnevica s kojom se sve teže nosimo. Naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji godinama analiziraju klimatske mitove i stvarnost, ističu da iako je porasla svijest o problemu, rješenja postaju sve udaljenija i kompleksnija.
S jedne strane ohrabruje to što sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promjena. S druge strane, mnoge ključne prilike za njihovo ublažavanje već su propuštene. Do 2050. godine, nivo Jadranskog mora mogao bi porasti i do 30 centimetara, što bi dovelo do trideset puta češćih obalnih poplava.
Porast mora je samo jedan u nizu problema. Klimatske promjene donose čitav spektar novih izazova: učestale toplotne talase, snažnije oluje, suše i klimatski uslovljene migracije. Slovenačka Agencija za okolinu (ARSO) ističe da su ekstremni vremenski uslovi koji pogađaju i Sloveniju direktna potvrda višegodišnjih naučnih upozorenja.
I dok političari sve više uviđaju potrebu za hitnim djelovanjem, mnogi se i dalje oslanjaju na ideju da će tehnološki napredak omogućiti nastavak “starog načina života”, samo s održivijim izvorima energije. No, tehnologija nije ni brza ni jeftina, a većina svijeta si je ne može priuštiti.
Slovenački stručnjaci ukazuju na suštinski problem – aktuelni ekonomski model. Ako se i dalje panika širi zbog pada BDP-a od pola posto, kako možemo očekivati da će vlasti ozbiljno pristupiti strukturnim promjenama? Buduće generacije moraće redefinisati pojam kvalitetnog života: manje fokusiran na imetak, više na održivost i sigurnost.
Najvažnije pitanje koje ostaje bez odgovora jeste: imamo li kao društvo vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promjene zahtijevaju globalni odgovor, ali kako ironično zaključuju slovenački naučnici – lakše je danas povjerovati u Djeda Mraza nego da će svjetski lideri pristati da makar djelimično odustanu od moći i bogatstva u korist zajedničke budućnosti.
