Globalne temperature mogle bi porasti za 3,1 stepen iznad predindustrijskog nivoa do 2100. godine ako vlade ne postave ambicioznije klimatske ciljeve, upozorava novo izvješće Ujedinjenih naroda (UN). Takvo zagrijavanje više je nego dvostruko u odnosu na ciljanih 1,5 °C predviđenih Pariškim sporazumom iz 2015. godine – pravno obvezujućim dokumentom koji je prihvatilo 196 država – što bi čovječanstvo moglo dovesti u klimatsku katastrofu.
Trenutni nivo zagrijavanja uzrokovane ljudskim djelovanjem iznose oko 1,3 °C iznad predindustrijskih nivoa, a UN-ov godišnji Izvještaj o emisijama procjenjuje da bismo prag od 1,5 °C mogli doseći za manje od deset godina. Ovaj izvještaj naglašava razliku između klimatskih ciljeva država i smanjenja emisija potrebnih kako bi se spriječilo slom klimatskog sistema.
“Na planetarnom smo užetu,” rekao je glavni sekretar UN-a António Guterres u govoru nakon objave izvještaja 24. oktobra.
“Izvještaj pokazuje da su godišnje emisije stakleničkih plinova dosegle najviši nivo u historiji, porasle su za 1,3% prošle godine. Moraju padati za 9% svake godine do 2030. kako bi se porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C i izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.”
Globalne emisije stakleničkih plinova dosegnule su 63 gigatona ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2) u 2023. godini, što je 0,8 gigatona, ili 1,3%, više nego u 2022., prema podacima izvještaja. Gigaton odgovara masi od 10.000 potpuno natovarenih američkih nosača aviona, a pojam ekvivalent CO2 uzima u obzir potencijal zagrijavanja različitih stakleničkih plinova. Ovaj porast nadmašuje stope zabilježene prije pandemije COVID-19, u periodu od 2010. do 2019., kada je godišnja stopa rasta emisija iznosila 0,8%.
UN-ov izvještaj navodi da bi nadu za ograničenje porasta temperature na 1,5 °C mogle očuvati zemlje koje kolektivno smanje godišnje emisije stakleničkih plinova za 42% do 2030., a zatim za 57% do 2035. godine. Međutim, trenutni planovi nisu dovoljno ambiciozni da ublaže najteže posljedice klimatskih promjena.
“Između povećanih emisija i sve češćih teže klimatskih katastrofa postoji izravna veza,” istaknuo je Guterres. “Ljudi širom svijeta plaćaju strašnu cijenu.”
Zaključci izvještaja stižu dvije sedmice prije godišnjeg klimatskog summita COP-a, koji će se održati od 11. do 22. novembra u Bakuu, Azerbajdžanu. Svjetski čelnici okupit će se kako bi nadogradili prošlogodišnji dogovor o prijelazu s fosilnih goriva, uz nadu da će pregovori rezultirati ambicioznijim ciljevima za svaku zemlju.
“Ako promatramo napredak prema ciljevima za 2030. godinu, posebno država članica G20… nisu postigle značajan napredak u ostvarivanju svojih trenutnih ciljeva za 2030. godinu,” rekla je Anne Olhoff, glavna savjetnica za klimu pri Programu UN-a za okoliš (UNEP) i glavna naučna urednica novog izvještaja. (G20 je forum za najveće svjetske ekonomije.) Izvještaj ciljeve pojedinih država naziva “nacionalno utvrđenim doprinosima” (NDCs), koje Pariški sporazum zahtijeva ažurirati svakih pet godina, a sljedeći rok je u februaru 2025.
“Današnji izvještaj pokazuje da postojeće, pristupačne tehnologije mogu omogućiti smanjenje emisija koje su nam potrebne do 2030. i 2035. kako bismo dosegnuli ograničenje od 1,5 °C, ali samo uz nagli porast ambicija i podrške,” naglasio je Guterres.
Inger Andersen, zamjenica glavnog sekretara UN-a i izvršna direktorica UNEP-a, pozvala je države da nadolazeću COP29 konferenciju iskoriste kao inspiraciju za odlučnu akciju.
“Svaka izbjegnuta desetinka stepena je važna,” izjavila je za Reuters.
