Proizvodnja plastike porasla je više od 200 puta od 1950. godine i nastavlja rasti,– s katastrofalnim posljedicama po ljudsko zdravlje i okoliš, upozorava novo izvještaj objavljen u uglednom medicinskom časopisu The Lancet.
U izvještaju se navodi da plastika predstavlja “ozbiljnu, rastuću i nedovoljno prepoznatu prijetnju”, te da se svijet nalazi usred plastične krize odgovorne za bolest i smrt ljudi od rođenja do starosti. Zdravstveni troškovi povezani s plastikom procjenjuju se na najmanje 1,5 biliona dolara godišnje.
Od 1950. godine, globalna proizvodnja plastike porasla je više od 200 puta, a do 2060. očekuje se gotovo trostruko povećanje, na više od milijardu tona godišnje. Najbrže raste proizvodnja jednokratne plastike – boca, ambalaže za hranu, vrećica i sličnog otpada.
Zagađenje plastikom dosegnulo je planetarne razmjere. Danas je oko osam milijardi tona plastike raspršeno širom svijeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih okeanskih rovova. Manje od 10% te plastike ikada bude reciklirano.
Plastika šteti ljudima i okolišu u svakoj fazi svog životnog ciklusa, od vađenja fosilnih goriva do sagorijevanja otpada. Emisije CO₂ iz plastične industrije prelaze 2 milijarde tona godišnje, više nego cijela Rusija, četvrti najveći zagađivač na svijetu.
Plastika sadrži preko 16.000 hemikalija, uključujući boje, stabilizatore i usporivače gorenja, od kojih su mnoge povezane s ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući karcinom, neplodnost, neurološke poremećaje i bolesti srca.
Plastični otpad se raspada na mikro i nanočestice, koje ulaze u tijelo putem vode, hrane i zraka. Naučnici su ih pronašli u krvi, mozgu, majčinom mlijeku, placenti, sjemenu i koštanoj srži. Iako se puni zdravstveni efekti još istražuju, rani nalazi povezuju ih sa srčanim i moždanim udarima, respiratornim bolestima i poremećajima u razvoju djece.
Najugroženiji su fetusi, novorođenčad i mala djeca, kod kojih je izloženost plastici povezana s pobačajima, prijevremenim porođajima, urođenim manama, rakom i kasnijim problemima s plodnošću.
Uprkos tvrdnjama industrije da je rješenje u reciklaži, izvještaj ističe da je to mit: “Sada je jasno da se svijet ne može reciklirati iz ove krize.” Za razliku od stakla ili metala, plastika se ne može efikasno reciklirati zbog hemijske složenosti. Više od 98% plastike proizvodi se iz fosilnih goriva, a većina otpada završi na spaljivanju.
Izvještaj dolazi uoči šestog i vjerovatno posljednjeg kruga pregovora UN-a o globalnom sporazumu o plastici. Više od 100 zemalja podržava ograničenje proizvodnje, dok petrodržave i industrijski lobiji to blokiraju.
Nedavno je The Guardian objavio da su lobisti sistemski sabotirali pregovore, promovirajući mjere koje zaobilaze zabrane proizvodnje i fokusiraju se samo na upravljanje otpadom.
“Znamo dovoljno. Ne smijemo više čekati”, poručuje prof. Philip Landrigan, pedijatar i epidemiolog sa Univerziteta u Bostonu i glavni autor izvještaja. “Najveći teret pada na najranjivije, djecu i bebe. Ekonomski, zdravstveni i moralni trošak je ogroman.”
Samo tri hemikalije iz plastike, PBDE, BPA i DEHP, uzrokuju štetu od 1,5 biliona dolara godišnje u 38 analiziranih zemalja.
“Želimo stvoriti nezavisan, naučno utemeljen izvor podataka koji će pomoći vladama da donose politike u borbi protiv zagađenja plastikom.”
