Naučnici i dalje istražuju kako pametni telefoni mijenjaju naš mozak i ponašanje.
Koliko je daleko vaš telefon upravo sada? Kada ste ga posljednji put pogledali? Za mnoge od nas pametni telefoni postali su gotovo stalni pratitelji, a nova studija ukazuje na promjene u moždanoj aktivnosti koje nastaju kada smanjimo njihovu upotrebu.
Istraživanje, koje su proveli naučnici sa Univerziteta Heidelberg i Univerziteta u Kölnu u Njemačkoj, uključilo je 25 mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 30 godina. Sudionici su zamoljeni da tokom 72 sata maksimalno ograniče korištenje pametnih telefona – dopušteni su bili samo nužni komunikacijski i poslovni sadržaji.
Kako bi ispitali efekte smanjenog korištenja telefona, istraživači su prije i nakon eksperimenta koristili magnetsku rezonancu (MRI) te psihološke testove.
„Koristili smo longitudinalni pristup kako bismo istražili učinke ograničavanja korištenja pametnih telefona kod njihovih korisnika“, napisali su autori studije u objavljenom radu.
Tokom skeniranja mozga provedenog nakon 72-satnog perioda, sudionicima su prikazane različite slike – uključujući slike upaljenih i ugašenih pametnih telefona te neutralne slike poput brodova i cvijeća. Kada su im prikazani telefoni, uočen je porast aktivnosti u dijelovima mozga povezanima s obradom nagrada i žudnjom, slično onome šta se događa kod ovisnosti o supstancama poput nikotina ili alkohola.
Ova povezanost s moždanim sistemima dopamina i serotonina dodatno podupire ideju da pametni telefoni mogu biti oblik ovisnosti. Ti neurotransmiteri igraju ključnu ulogu u kontroli raspoloženja i kompulzivnog ponašanja.
Međutim, rezultati psiholoških testova nisu pokazali promjene u raspoloženju sudionika niti osjećaj žudnje uprkos ograničenom pristupu telefonu. Iako su neki sudionici izvijestili o poboljšanom raspoloženju, ti rezultati nisu bili statistički značajni.
Studija nije detaljno istražila razloge zbog kojih ponašanje povezano s korištenjem pametnih telefona dovodi do promjena u mozgu, ali autori ističu da vjerovatno postoji više faktora koji na to utječu. Također, moguće je da nisu sve aktivnosti na pametnim telefonima jednako ovisničke.
“Naši podaci ne razlučuju žudnju za korištenjem pametnih telefona i žudnju za društvenom interakcijom, što su danas dva usko povezana procesa“, istaknuli su istraživači.
Naučnici i dalje istražuju kako pametni telefoni mijenjaju naš mozak i ponašanje – posebno s obzirom na to da je prvi iPhone lansiran prije manje od 20 godina. Ova studija daje nove uvide u suptilne simptome „apstinencijske krize“ koji se javljaju kada na neko vrijeme prestanemo koristiti svoje mobilne uređaje.
“Identificirani moždani mehanizmi mogli bi značajno potaknuti razvoj ovisničkog ponašanja kod osoba sklonih pretjeranoj upotrebi pametnih telefona“, zaključuju autori studije.
