Globalna ekonomija sve više ovisi o ključnim mineralima – resursima koji su ključni za tehnološki napredak, energetsku, odnosno tzv. zelenu tranziciju, pa čak i za razvoj vojnih sposobnosti. A velike rezerve tih minerala, odnosno ključnih resursa, nalaze se u Ukrajini.
Stoga, kako u svom članku za National Interest od petka piše Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Republike Estonije, Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju odlučiti hoće li pomoći Ukrajini da zadrži svoje ogromne rezerve ključnih minerala ili će riskirati da one padnu u ruke Moskve, Pekinga, Teherana i Pjongjanga.
Ruski rat protiv Ukrajine, a time i zapadna sigurnosna arhitektura, kako navodi estonski šef diplomacije, višedimenzionalni su – dotiču se i protežu od samog bojišta, preko kibernetičkog prostora, manipuliranja informacijama i propagande pa sve do ometanja trgovačkih putova i opskrbnih lanaca i šire. A to uključuje i mineralne resurse.
Rijetki zemaljski hemijski elementi i druge važne sirovine, kao što su titan, litij, galij i grafit neophodni su za proizvodnju elektronike visokotehnoloških sustava, vjetroturbina i baterija za električna vozila. Također se široko koriste u zrakoplovnoj i odbrambenoj industriji.
“Globalna potražnja za ovim mineralima nezaustavljivo raste, potaknuta prelaskom na čistu energiju, rastom digitalnih tehnologija i tekućom utrkom u naoružanju među svjetskim silama. U skladu s tim, suradnja između Sjedinjenih Država i Estonije, uključujući inicijative kao što je Partnerstvo za sigurnost minerala, naglašava važnost diverzifikacije opskrbnih lanaca. Nedavno usvojeni zakon Evropske unije o ključnim sirovinama donesen je s ciljem da pomogne u daljnjem poticanju inovacija, privlačenju strateških ulaganja i održavanju čvrstih standarda zaštite okoliša”, navodi Tsahkna.
Ovih vrijednih resursa, ističe, u Ukrajini ima u izobilju – primjerice, Ukrajina je jedan od glavnih izvoznika titana i mangana u Sjedinjene Države, gdje se oni koriste u američkoj zrakoplovnoj i automobilskoj industriji te industriji čelika.
No, nalazišta ključnih minerala u Ukrajini leže vrlo blizu trenutne borbene linije. Kad bi ta područja pala u ruske ruke, Kremlj i njegovi partneri imali bi na raspolaganju golemo bogatstvo – ono koje bi im omogućilo da znatno osnaže svoje ključne industrije, poput odbrane i energetike, te dodatno ojačaju svoje geopolitičke ambicije.
Štaviše, navodi prvi estonski diplomat, posve je sigurno da bi Rusija opljačkala te rezerve ne obazirući se ni na lokalno stanovništvo ni na okoliš. Istovremeno, to bi ograničilo opskrbu globalnih tržišta ovim resursima, posebno evropske i američke ekonomije, koja su uvelike ovisne o uvozu ključnih minerala.
Kina je već sada globalni lider u proizvodnji i preradi rijetkih minerala, što je dovelo do ranjivosti zapadnih zemalja u osiguravanju opskrbnih lanaca za kineske tvrtke te uvršćava dominaciju Pekinga u ključnim industrijama. Rezultat bi mogao biti potkopavanje napora da se diverzificiraju opskrbni lanci i umjesto toga osiguravanje ključnog dugoročnog utjecaja Kine na globalnu ekonomsku i vojnu moć.
Sjeverna Koreja, koja se dugo oslanjala na svoj miks politika korištenja nedopuštenih aktivnosti i vanjskih partnerstava kako bi proširila svoje vojne sposobnosti, također bi mogla predstavljati prijetnju. Strateški savezi režima u Pjongjangu s Rusijom i Kinom mogli bi ga učiniti akterom neke dugoročne kontrole nad tom imovinom.
Kombinacija ruske vojne prisutnosti u Ukrajini i kineske ekonomije mogla bi svim trima savezničkim nuklearnim silama pružiti priliku za iskorištavanje minerala s dalekosežnim implikacijama na globalnu sigurnost i dinamiku globalne moći. Kad bi rudno bogatstvo Ukrajine palo u ruke Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, došlo bi do promjene globalne moći, upozorava Tsahkna. Autoritarni režimi, ističe, dobili bi novi nivo utjecaja, koji bi dovodio u pitanje liberalne demokratske vrijednosti.
Stoga je, naglašava, od vitalne važnosti da Zapad osigura suverenitet Ukrajine ne samo nad njezinim teritorijem, nego i nad njezinim resursima. A to znači da treba osigurati vojnu pobjedu Ukrajine.
Ako Ukrajina zadrži te resurse, kako navodi šef estonske diplomatije, oni će se koristiti za dobrobit zapadnih gospodarstava, kao što je predložio sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države, zajedno sa svojim zapadnim partnerima, mogle bi potpisati poseban sporazum o zajedničkoj zaštiti ključnih resursa Ukrajine, kao i dogovoriti zajedničko ulaganje i korištenje ukrajinskih ekonomskih potencijala.
Pomoć Ukrajini da osigura kontrolu nad svojim golemim bazenima ključnih minerala u izravnom je interesu Sjedinjenih Država i njihovih partnera. Ako partneri Ukrajine ne uspiju pomoći Kijevu da ostvari pobjedu i ako će se ti minerali na kraju iskoristiti za dobrobit autoritarnih sila, posljedice će biti razorne, protežući se daleko izvan granica Ukrajine u narednim desetljećima, upozorio je na kraju članka za National Interest Margus Tsahkna.
