NASA-ina sonda Parker Solar Probe provodi svoj sedmi i posljednji prelet pokraj Venere, što će je usmjeriti prema trajektoriji koja će je dovesti na samo 6,1 milion kilometara od površine Sunca – bliže nego bilo koji objekt stvoren ljudskom rukom.
‘Praktički slijećemo na zvijezdu,’ izjavio je Nour Raouafi, astrofizičar na Univerzitetu Johns Hopkins i naučnik za projekt sonde Parker, ranije ove godine za BBC. ‘Ovo će biti monumentalno postignuće za cijelo čovječanstvo, na nivou slijetanja na Mjesec 1969. godine.’
Sonda Parker, veličine manjeg automobila, lansirana je 2018. godine u misiji da ‘dotakne’ Sunce. Naučnici se nadaju da će otkriti neka od ključnih pitanja o našem Suncu, uključujući zašto je korona, najudaljeniji sloj Sunčeve atmosfere, stotinama puta toplija kako se udaljava od površine Sunca. Sonda je već počela rješavati neka od ovih misterija.
Gravitacijska pomoć Venere bila je ključna za pomicanje sonde Parker bliže Suncu, jer sonda koristi gravitacijske sile planeta kako bi smanjila orbitalnu energiju i usmjerila se prema suncu.
‘Venera pruža ključnu gravitacijsku pomoć sondi Parker. Ona će pomoću nje doseći minimalnu udaljenost od Sunca,’ rekla je Yanping Guo, voditeljica dizajna misije i navigacije u laboratoriju APL u Marylandu.
Iako je sonda prvenstveno usmjerena na proučavanje Sunca, svaki prelet kraj ‘Zemljine zle blizanke’ Venere također donosi dodatne naučne podatke. Na primjer, tokom trećeg preleta 2020. godine, naučnici su pomoću sonde snimili slike kroz guste oblake Venere, prikazujući njene kontinentalne regije, ravnice i visoravni.
Kamera WISPR (Wide-Field Imager for Parker Solar Probe) otkrila je toplinski tok s noćne strane Venere, pri temperaturi od 460 stupnjeva Celzija. Neki dijelovi slika bili su svjetliji od očekivanog, što sugerira prisutnost različitih hemijskih spojeva na površini ili varijacije u starosti terena, moguće uzrokovane nedavnim vulkanskim aktivnostima.
S obzirom da će preletjeti iznad niza geoloških formacija koje prije nismo snimili, prelet će nam pružiti kontekst može li WISPR pomoći razlikovati fizičke ili hemijske funkcije Venerine površine’ rekao je Noam Izenberg, planetarni geolog iz Laboratorija za primjenjenu fiziku u nedavnoj objavi NASA-e.
Tokom ovog preleta, sonda će proći samo 376 kilometara od površine Venere, pružajući naučnicima priliku za dodatno promatranje površine.
Na sam Badnjak, Parker Solar Probe doseći će fotosferu – vidljivi dio Sunca – pri rekordnoj brzini od 692.010 kilometara na sat. Misija će tada izgubiti kontakt sa sondom zbog blizine Suncu, no očekuje se da će kontakt ponovno biti uspostavljen 27. decembra.
Ova historijska misija nije samo iskorak u proučavanju našeg Sunca već i iznimno dostignuće u istraživanju svemira, omogućavajući nove uvide u rad naše zvijezde i planetarnog sistema u cjelini, piše Space.
