Evropska centralna banka (ECB) skoro je sigurna da će u četvrtak smanjiti kamatne stope s rekordno visokih i priznati da je postigla napredak u borbi protiv visoke inflacije, istovremeno naglašavajući da borba još nije okončana zbog uporno visokih cijena usluga.
Kreatori politike ECB jasno su poručili svoju namjeru da smanje troškove zaduživanja nakon što su uvidjeli da je inflacija u 20 zemalja, koje koriste euro kao valutu, pala s više od deset posto krajem 2022. na nešto iznad ciljanih dva posto u posljednjih nekoliko mjeseci.
Široko zasnovani pad smatra se više nego dovoljnim da ECB počne da poništava najstrmoglaviji niz povećanja kamatnih stopa u svojoj istoriji, koji je bio odgovor na spiralno rastuće cijene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Sada će se ECB pridružiti centralnim bankama Kanade, Švedske i Švicarske u snižavanju kamatnih stopa i napredovanju u odnosu na utjecajne američke Savezne rezerve.
Ono što je prije samo nekoliko sedmica izgledalo kao početak velikog ciklusa popuštanja, sada se, međutim, čini nesigurnijim u jeku nagovještaja da bi inflacija mogla biti otpornija od očekivane u eurozoni, kao što je bio slučaj u Sjedinjenim Državama.
To znači da se predsjednica ECB Christine Lagarde i njene kolege vjerovatno neće obavezati na dalje smanjenje kamatne stope na svom julskom sastanku ili kasnije.
Umjesto toga, očekuje se da će naglasiti da će svaki novi potez ovisiti o pristiglim podacima i da troškovi zaduživanja moraju ostati dovoljno visoki da zadrže inflaciju.
“Daljnji rezovi u septembru i decembru ostaju središte naših napora. Ako se, međutim, nedavna otpornost na inflaciju u sektoru usluga pokaže održivom, vidimo sve veće šanse da bi ECB morala biti opreznija na silaznom putu”, izjavio je ekonomista HSBC Fabio Balboni u komentarima.
U anketi Reutersa, anketirana 82 ekonomista očekuju da će ECB smanjiti svoju depozitnu stopu na 3,75 posto u četvrtak s rekordnih 4,0 posto, što bi bilo njeno prvo smanjenje od 2019. godine.
