Jezero Viktorija je najveće afričko jezero (i najveće tropsko jezero na svijetu), prostire se kroz tri zemlje i podržava više od 47 miliona ljudi. Međutim, suočava se s ozbiljnim problemom koji ugrožava njegovu budućnost – postaje zeleno.
Nažalost, to nije rezultat proslave Dana svetog Patrika, kao što se radi s rijekom Chicago. Neobična boja jezera posljedica je povećanja štetnih cvjetanja algi (HABs), tačnije cijanobakterija, koje su rezultat procesa poznatog kao eutrofikacija. Ovaj proces nastaje kada vodena površina postane preopterećena hranjivim materijama, što izaziva nagli rast biljaka i algi.
U slučaju jezera Viktorija, eutrofikaciju i cvjetanje algi uzrokovala je više od stoljeća duga ljudska aktivnost koja je dovela hranjive materije u vodu jezera. Poljoprivredni otpad, kanalizacija i industrijske otpadne vode povezani su s ovim problemom, kao i nusproizvodi spaljivanja šuma, sagorijevanja biomase i industrijskih emisija koje završavaju u atmosferi, a zatim ponovo padaju u jezero, piše IFLS.
Klimatske promjene također su doprinijele ovom fenomenu. „Cvjetanja algi postaju sve rasprostranjenija širom svijeta jer rastuće temperature podstiču razvoj cijanobakterija, dok intenzivnije padavine unose hranjive materije iz kopna u vodene sisteme“, objasnili su istraživači sa Univerziteta Michigan i Bowling Green State University u članku za The Conversation.
Jezero Viktorija podržava milione ljudi koji zavise od njega kao izvora svježe vode – to je drugo najveće slatkovodno jezero na svijetu, nakon jezera Superior u Sjevernoj Americi. Međutim, cvjetanja algi čine vodu nesigurnom za upotrebu.
Naučnici sa Univerziteta Michigan i Bowling Green State University sproveli su nedavno istraživanje koje je pokazalo da Microcystis, vrsta alge koja je obilna u zalivu Winam u jezeru Viktorija, proizvodi značajne količine toksina nazvanog mikrocistin.
„Ovo je toksin koji oštećuje jetru i može biti smrtonosan za stoku, divlje životinje i ljude, posebno one s oslabljenim imunološkim sistemom“, naveli su istraživači u The Conversation. „U zalivu Winam, koncentracija ovog toksina često premašuje zdravstvene granice koje postavlja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).“
Osim što pruža vodu, jezero Viktorija je i važan izvor hrane, prije svega ribe. Cvjetanja algi ne samo da mogu proizvoditi toksine štetne za ribe i druge vodene organizme, već eutrofikacija i prekomjerni rast algi mogu iscrpiti nivo kiseonika u vodi, ugrožavajući čitave ekosisteme.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da ljudski izazvana eutrofikacija uzrokuje velike promjene u prehrambenom lancu u dijelu jezera poznatom kao zaliv Mwanza, što je jedan od faktora nestanka ribe.
Situacija je još gora u pojedinim dubljim dijelovima jezera, gdje je nivo kiseonika toliko nizak da više ne može podržavati život. Ove zone su zbog toga nazvane „mrtvim zonama“.
Detaljnije poznavanje cijanobakterija koje uzrokuju cvjetanja algi može pomoći naučnicima i donosiocima odluka da pronađu najbolji način za suzbijanje problema. Primjera radi, istraživanje tima s Univerziteta Michigan i Bowling Green State University identificiralo je koje vrste cijanobakterija su najzastupljenije u zalivu Winam i koje proizvode najopasnije toksine. Ovakve informacije mogu pomoći vlastima da pravovremeno izdaju upozorenja stanovnicima kada se pojave štetni cvjetovi algi.
Međutim, ključ leži u prevenciji. Rješavanje klimatskih promjena dugotrajan je proces, ali na lokalnom nivou naučnici predlažu unapređenje smjernica i infrastrukture za poljoprivredu i tretman otpadnih voda, pošumljavanje i zaštitu zemljišta od daljnjeg narušavanja ljudskim aktivnostima. Sve ove mjere mogle bi spriječiti ulazak viška hranjivih materija u jezero Viktorija i zaustaviti širenje ovog ekološkog problema.
