Prekomjerno konzumiranje putera moglo bi skratiti život, pokazalo je novo istraživanje – dok konzumacija biljnih ulja produžuje životni vijek.
Naučnici s Harvarda otkrili su da ljudi koji jedu najviše putera imaju 15 posto veću vjerovatnoću da će umrijeti – od bilo kojeg uzroka – od onih koji ga jedu najmanje. S druge strane, visok unos biljnih ulja, poput kukuruznog, maslinovog i repičinog, čini se da pozitivno utječe na zdravlje. Zamjena putera biljnim uljima – bilo koje vrste – smanjila je vjerovatnost smrti za gotovo 20 posto.
Zapravo, svakih 10 grama dnevnog povećanja unosa biljnih ulja smanjilo je rizik od smrti od raka za 11 posto, a rizik od smrti od srčanih bolesti za 6 posto. Istovremeno, dnevno povećanje unosa putera od 10 grama povećalo je rizik od smrti od karcinoma za 12 posto. Jednostavnom zamjenom komadića putera ekvivalentnom količinom biljnog ulja, učesnici su smanjili rizik od smrti za 17 posto.
Tokom 50-godišnjeg perioda, naučnici su pratili više od 221.000 Amerikanaca, analizirajući njihove prehrambene navike putem upitnika o hrani. Došli su do revolucionarnog otkrića. Tokom istraživanja umrlo je 50.932 učesnika – 12.241 od raka, a 11.240 od srčanih bolesti.
‘Ovo je važno istraživanje koje pokazuje da ljudi koji jedu puter ne žive toliko dugo kao oni koji se odlučuju za biljna ulja’, rekao je dr. Tom Sanders, profesor emeritus nutricionizma i dijetetike na King's College London.
‘Puter ima visok udio zasićenih masti, sadrži neke transmasne kiseline (masti koje se ponašaju slično zasićenim mastima), ali ima vrlo malo polinezasićenih masti (masti koje pomažu u snižavanju holesterola). S druge strane, nehidrogenizirana ulja soje, uljane repice i masline imaju nizak udio zasićenih masnih kiselina, ali visok udio nezasićenih masti.’
‘Ključna poruka je da je zdravije birati nezasićena biljna ulja umjesto maslaca. Ovo je posebno važno jer se na društvenim mrežama šire negativne informacije o biljnim uljima, koje se temelje na neutemeljenim tvrdnjama o potencijalnim štetnim učincima, a ne na smrtnim slučajevima kao što je opisano u ovoj studiji.’
Odavno je poznato da zasićene masti doprinose povećanju razine kolesterola i većem riziku od srčanih bolesti. To se događa kada nakupljanje masnih naslaga sužava krvne žile i povećava rizik od moždanog udara. Prekomjerna konzumacija također može dovesti do debljanja, što je faktor rizika za dijabetes tipa 2.
Britanska fondacija za srce (British Heart Foundation) savjetuje osobama koje su zabrinute zbog holesterola da maslac zamijene margarinom, koji se proizvodi od biljnih ulja. Ona sadrže veći udio nezasićenih masti, poput polinezasićenih i mononezasićenih masti, koje se smatraju korisnima za zdravlje srca. No, nisu sva ulja jednaka.
Sjemenska ulja – kategorija biljnih ulja koja uključuje repičino, suncokretovo, laneno, kukuruzno i ulje sjemenki grožđa – nedavno su se našla na udaru kritika naučnika koji ih povezuju sa stanjima poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, depresije, pa čak i Alzheimerove bolesti. Neka istraživanja sugeriraju da bi ova ulja mogla povećati stopu obolijevanja od raka.
Razlog tome je što sjemenska ulja sadrže visok nivo omega-6 masnih kiselina, tvari za koje se smatra da potiču upalu – što pomaže rastu karcinoma i sprečava tijelo da se bori protiv tumora. Ipak, postoje i suprotna mišljenja da su omega-6 ulja korisna, pa čak i neophodna za naše zdravlje.
Linolna kiselina – najčešći oblik omega-6 u sjemenskim uljima – pomaže u održavanju zdrave kože i dio je ćelijskih membrana. Istraživanja također pokazuju da ljudi s većim unosom linolne kiseline imaju manji rizik od smrti od srčanih bolesti, zbog njezine sposobnosti da snizi razinu ‘lošeg’ holesterola. Ukratko, preporuka je umjerena konzumacija puter i prednost biljnim uljima, uz pažljiv odabir vrste ulja.
