Možda ste svjesni da neki antibiotici i lijekovi za akne mogu učiniti vašu kožu osjetljivijom na sunce, ali čak i uobičajeni lijekovi koji se izdaju bez recepta poput aspirina i antihistaminika mogu uzrokovati opekotine od sunca i osip.
Lijekovi koji mogu dovesti do osjetljivosti na sunce koriste se za različita stanja, kao što su alergije, artritis, depresija, dijabetes, hipertenzija i rosacea. Ova reakcija, poznata kao “fotoosjetljivost“, može biti nešto što ste već iskusili.
Fotosenzitivnost se javlja kada neka tvar, poput lijekova, čini vašu kožu osjetljivijom na sunčevu svjetlost. Lijek stupa u interakciju sa sunčevim ultraljubičastim svjetlom (UVA i UVB), uzrokujući toksične i upalne reakcije koje oštećuju stanice kože. Ovo stanje može utjecati na one koji uzimaju lijekove za srčane probleme ili kemoterapiju, među ostalima.
Postoje dvije vrste fotoosjetljivosti:
fototoksičnost – ovo liči opekotinama od sunca i pojavljuje se samo na koži izloženoj suncu, obično unutar nekoliko sati
fotoalergija – ovo je alergijska reakcija koja može zahvatiti dijelove kože koji nisu izloženi suncu, a koja se manifestira kao crvenilo, ljuskanje, svrbež, mjehurići ili mrlje poput koprivnjače. Simptomi se obično pojavljuju 24 – 72 sata nakon izlaganja suncu i mogu potrajati čak i nakon prestanka uzimanja lijeka.
Dok vas ljekari mogu obavijestiti o riziku od osjetljivosti na sunce, nepredvidivo je ko će biti pogođen. Ljudi na istoj dozi lijeka mogu različito reagirati na izlaganje suncu.
Fotoosjetljivost izazvana lijekovima utječe na sve pojedince, bez obzira na boju kože, iako se može činiti blažom kod osoba tamnije puti. Tamnija koža ima više melanina, koji pruža određenu zaštitu od ultraljubičastih zraka.
Međutim, čak i oni s tamnijom puti trebaju poduzeti mjere opreza.
Pratite svoju kožu zbog neobičnih reakcija. Ako ste zabrinuti, obratite se ljekaru koji vam je propisao lijek. Oni vam mogu dati savjet o postupanju s nuspojavama i trebate li posjetiti dermatologa.
Ako osjetite simptome slične gripi ili imate mjehuriće na koži, potražite ljekarsku pomoć.
Idealno je izbjegavati sunce. Ako morate biti vani, potražite hladovinu i izbjegavajte najviše sunčanih sati (10 – 16 sati).
Čak i u zatvorenom prostoru, budite oprezni jer UVA zrake mogu prodrijeti kroz staklo. Korištenje kreme za sunčanje širokog spektra SPF 30+, nošenje zaštitne odjeće i ponovno nanošenje kreme za sunčanje svaka dva sata ključni su koraci za zaštitu od sunca.
Za ublažavanje nadražene kože i manjih opekotina od sunca, tuširajte se hladnom vodom, koristite obične hidratantne kreme na bazi vazelina ili aloe vere i ostanite hidratizirani.
Izbjegavajte proizvode za njegu kože s nadražujućim sastojcima poput formaldehida i određenih konzervansa. Odlučite se za kreme za sunčanje s cinkovim oksidom ili titanijevim dioksidom kako biste smanjili iritaciju kože.
Retinoli, retinoidi i tretmani za lice mogu povećati fotoosjetljivost. Posavjetujte se s dermatologom prije korištenja ovih proizvoda ako uzimate lijekove koji utječu na osjetljivost na sunce.
Neka vam nanošenje kreme za sunčanje postane dnevna rutina, poput pranja zubi. Dosljedna upotreba kreme za sunčanje može spriječiti probleme povezane s izlaganjem suncu i dugoročno vam pomoći.
