Dok Grad Sarajevo projektom gradonačelnice Benjamine Karić radi na rekonstrukciji oronulih fasada gradskih zgrada od značaja, što je za svaku pohvalu, zgrada jedne od najznačajnijih kulturnih institucija, ne samo u gradu, nego u državi, godinama djeluje u jako lošim uslovima, o čemu svjedoče prizori koji se vide sa glavne gradske saobraćajnice čime se narušava i ugled grada.
Svi koji su bar jednom posjetili ovu instituciju, znaju o čemu se radi.
Da je riječ o jednoj od najznačajnijih zgrada, govori podatak da je Historijski muzej BiH jedini muzej koji tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spominjanja u historijskim izvorima (949. godine, Konstantin VII Porfirogenet) do savremene i nezavisne Bosne i Hercegovine.
Neke ranije vlasti najavljivale su godinama unazad obnovu fasade i izdvajanje novca za tu svrhu, međutim, to nikada nije realizirano.
Naime, u oktobru 2017. godine Grad Sarajevo je najavio da će finansirati obnovu fasade na zgradi Historijskog muzeja BiH, što je potvrdio tadašnji gradonačelnik Abdulah Skaka, a radnja je trebala početi već na proljeće.
“Naša želja je da stavimo u funkciju sve objekte od kulturno-historijskog značaja u Sarajevu. Jedan od najznačajnijih takvih objekata za nas je Historijski muzej BiH kojem smo danas dodijelili grant od 100.000 KM za početno saniranje ovog velelijepog objekta, arhitektonskog čuda u Sarajevu. On je u ovom trenutku oronuo, ali naša historija nije. Kao građanin Sarajeva sramota me da ovaj objekat izgleda ovako“, rekao je tadašnji gradonačelnik Skaka koji je pred Općinskim sudom optužen za nezakonito trošenje novca iz budžeta grada, pa je možda i to razlog zašto Historijski muzej BiH nikada nije dobio obećani novac.
U februaru 2022. Vlada Kantona Sarajevo objavila je da je izdvojila sredstva za obnovu Historijskog muzeja BiH, te da će ista biti realizirana u 2022. godini. Međutim, osim saopćenja u kojem se hvale da podržavaju kulturne institucije, ni ovaj obećani novac nikada nije ugledao svjetlo dana.
Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović za Raport kaže da nikada nisu dobili novac za obnovu.
Ističe da je u jednom slučaju bio potpisan ugovor, a u drugom slučaju su bili samo korisnik tako da nisu imali službenu dokumentaciju.
“2022. kada je Vlada KS potpisala ugovor, novac je vraćen rebalansom budžeta jer nije realiziran projekat rekonstrukcije od 200.000 KM. Za ovih milion i 700 KM nemamo nikakav ugovor, mi smo tu samo korisnici”, govori Hašimbegović.
Dodaje da se još ništa nije počelo dešavati niti imaju ikakvih informacija o planovima realizacije.
“Jako nam je stalo da se projekat implementira, međutim nemamo nikakvih zvaničnih informacija šta se dešava”, ističe direktorica Muzeja.
Kada je 2022. godine odobreno 200.000 KM, pojašnjava, znamo samo da su shvatili da nije moguće da realiziraju projekat za taj nedovoljan iznos i da je novac vraćen rebalansom. “Ja nemam napismeno trag o tome. Za ovih milion i 700 nemam nikakvog papira osim fotografije sa ministrom kulture i načelnikom Općine Novo Sarajevo.”
Ipak, Muzej je od nekih drugih, manjih donacija, uspio uraditi mini projekte rekonstrukcije.
“Mi smo radili sitne rekonstrukcije. Poslije rata zgrada nije prošla nikakvu restauraciju i sanaciju objekta. Izašla je iz rata sa svim posljedicama i nikada nije rađen nijedan ozbiljan projekat resturacije. U zadnjih 10 godima imali smo nekoliko manjih projekata, jedan je podržan od Ambasade SAD u iznosu od 75.000 dolara, što je mali iznos, ali smo uspjeli riješiti krov koji je prokišnjavao. To je bilo 2015. godine.
2021. godine smo dobili 260.000 KM od Ministarstva vanjskih poslova, preko Ministarstva civilnih poslova i od tih sredstava je obnovljen administrativni dio zgrade”, navodi direktorica.
Dovoljno je ući u Muzej da se vidi u kakvom je stanju, navodi dalje. Pristup je apsolutno ograničen i opasan jer su stepenice u jako lošem stanju – napuknute i estetski neprivlačne za posjetioce. Za to je Općina Novo Sarajevo obećala sredstva, međutim nemamo nikakvu informaciju šta se dešava sa tim projektom.
Sama zgrada, osim tih manjih projekata, nikada nije tretirana kao objekat od državnog značaja. Zimi nema grijanja što je općepoznati problem, ali kako kaže to nije problem samo nedostatka sistema grijanja nego i izolacije koja nije uslovna da bi se uopšte taj sistem uspostavio.
Na kraju podsjeća da je Vlada KS potpisala ugovor i odobrila iznos od 1.700.000 KM te da je sada potrebno otkočiti taj proces i da se krene u realizaciju.
Historijski muzej danas ima 16 uposlenika.
