Pet godina nakon pokretanja EU strategije za mlade, mladi Evropljani suočavaju se s kompleksnim odnosom prema Evropskoj uniji. Iako mnogi osjećaju snažnu povezanost s Evropom, problemi poput nezaposlenosti, nedostatka stambenog prostora i finanvijske ovisnosti i dalje predstavljaju velike izazove.
U novembru 2018. godine, Vijeće Evropske unije i predstavnici vlada zemalja članica usvojili su EU strategiju za mlade, okvir za suradnju u području politike za mlade u EU za period 2019.–2027. godine, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, STA u okviru European Newsrooma.
Ova EU strategija za mlade fokusirana je na pet načela i ciljeva: učešće i aktivnost, zapošljavanje i pripravništvo, obrazovanje i nauka, mobilnost studenata te podrška za inicijative i projekte mladih.
Strategija ima za cilj jačanje veza s EU, poboljšanje kvalitete obrazovanja i smanjenje nezaposlenosti mladih. Kakav je položaj mladih Evropljana pet godina nakon usvajanja strategije? Koliko se snažno identificiraju s EU i što su im glavne prednosti zbog članstva u EU?
Mladi i dalje imaju evropsku perspektivu, prema ”Eurobarometru o mladima i demokraciji” kojeg je Evropska komisija objavila uoči evropskih izbora u junu.
Više od 43 posto ispitanika učestvovalo je u aktivnostima u drugoj zemlji EU. Uobičajeni primjeri uključuju studiranje ili obuku (16 posto), volontiranje (12 posto) ili rad (12 posto). Gotovo polovina mladih ispitanih (49 posto) izjavila je da su svjesni mogućnosti finansiranja koje nudi Erasmus+, EU-ov program za obrazovanje, obuku, mlade i sport. 67 posto mladih Evropljana vjeruje da EU barem donekle utječe na njihov svakodnevni život, dok 26 posto kaže da nema nikakav utjecaj, a 7 posto ne zna.
Unatoč visokom nivou identifikacije s EU, mnogi mladi Evropljani definiraju se prema svojoj nacionalnosti, a ne prema evropskom identitetu.
Naprimjer, iako se 79 posto mladih Italijana ponosno opisuje kao “djeca Evrope”, istovremeno 8 od 10 mladih više osjećaju da su Italijani nego Europljani. To su rezultati ankete koju je portal Skuola.net proveo na uzorku od 3.100 Italijanskih djevojaka i mladića u dobi od 13 do 29 godina, uoči evropskih izbora 2024. godine.
Međutim, nisu sve zemlje takve da se mladi snažno identificiraju s EU. Informativni dokument, temeljen na podacima GLOBSEC-a iz 2023. i 2024. godine o bugarskom javnom mnijenju u vezi s ključnim dimenzijama domaćih i međunarodnih društveno-političkih stavova, bilježi da 71 posto mladih Bugara EU doživljava kao diktatorsku. To se odražava u vrlo snažnom dojmu da “EU naređuje što treba raditi, a Bugarska nema moć utjecati na to.”
Oko polovine mladih Evropljana smatra slobodu putovanja jednim od najvažnijih postignuća EU, prema studiji “Young Europe 2024” koju je provela firma za analizu podataka YouGov za njemačku TUI Care Foundation. Ostala glavna postignuća koja navode mladi uključuju slobodu kretanja radi rada i studija unutar EU, euro kao zajedničku valutu te programe razmjene kao što je ERASMUS+.
Prema anketi koju je proveo portal Skuola.net, za mlade Italijane najmanje povoljni aspekti su ekonomski uvjeti koje zemlja mora ispunjavati kako bi bila dio EU (40 posto), upravljanje migrantima (25 posto) i, konačno, ovisnost Italije o jačim državama (19 posto) u mnogim aspektima zajedničke politike.
Prema Eurobarometru iz maja, očekivanja slovenskih mladih od EU su očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promicanje međunarodne saradnje. Slovenci također imaju iznadprosječna očekivanja u borbi protiv siromaštva te ekonomske i socijalne nejednakosti.
Prema studiji “Young Europe 2024”, mladi smatraju migracije, klimatske promjene i ekonomsku politiku najvažnijim aktuelnim političkim pitanjima u EU. Međutim, mladi u mnogim zemljama također su zabrinuti zbog svoje lične finansijske situacije i životnog standarda.
U Sloveniji su glavni problemi mladih povezani s nedostatkom pristupačnog smještaja i redovnih poslova, iako Slovenija ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti među mlađima od 25 godina, prema podacima Eurostata iz juna. Stopa u zemlji iznosi 7,8 posto, u poređenju s prosjekom EU od 14,4 posto. Zbog nedostatka stambenog prostora i redovnih poslova mladi kasnije postaju neovisni o roditeljima. Povećanje broja mentalnih problema među mladima, uključujući one nakon pandemije, također je zabrinjavajuće.
Za mlade Rumune glavni izazovi ostaju nedostatak dobro plaćenih poslova, manjak kvalitete obrazovnog sistema i problemi povezani sa životnim standardom, prema nacionalnoj anketi pod nazivom “Mladi u Rumuniji u izbornoj godini 2024.” koju je proveo Rumunski institut za evaluaciju i strategiju (IRES). Istraživanje je pokazalo da je EU druga najpouzdanija institucija (51 posto), nakon akademske zajednice (56 posto), dok je tisak među najmanje pouzdanim institucijama.
Prema Eurobarometru o mladima i demokratiji koji je objavila Evropska komisija u maju uoči izbora za Evropski parlament, Rumunija je zabilježila najveće postotke u EU u pogledu angažmana mladih u promjeni društva (57 posto) i utjecaja djelovanja EU na njihov svakodnevni život (41 posto).
Više od trećine mladih u Rumuniji ima malo ili nimalo povjerenja u demokratiju zemlje. Zanimanje mladih za politiku je nisko (samo 6 posto). Nedostatak nade dovodi do toga da dvije trećine mladih Rumuna razmišlja o privremenoj ili trajnoj migraciji iz Rumunije, a 68 posto njih vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Za mlade Špance nezaposlenost ostaje najveći problem. Jedna od četiri mlade osobe u Španiji ostaje nezaposlena. Prema Eurostatu, Španija je bila članica EU s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u junu ove godine, koja je iznosila 25,9 posto. Prosjek za EU iznosio je 14,4 posto.
Zeleno svjetlo koje je Bosni i Hercegovini dano da započne pregovore s Evropskom unijom u martu ove godine označilo je važan korak naprijed u procesu pristupanja EU i pružilo brojne prilike za poboljšanje uvjeta za mlade u zemlji.
Vidljiv je interes mladih u BiH za integraciju u Evropsku uniju, no mnogi su skeptični zbog sporog napretka u reformama i političkih prepreka unutar zemlje. Izvještaj Evropske komisije iz 2023. godine navodi da politička klima često pati zbog etničkih napetosti i retorike koja podriva državne institucije, što dodatno komplicira proces integracije u EU.
