Nakon završetka povijesnog sastanka u Bijeloj kući, na kojem su učestvovali američki predsjednik Donald Trump i evropski lideri, uslijedile su burne reakcije i važne odluke. Njemački kancelar Friedrich Merz prvi se obratio javnosti, poručivši da su ovo “odlučujući dani za Ukrajinu” te da su očekivanja od sastanka ne samo ispunjena, nego i nadmašena.
Merz je otkrio da je dogovoreno da se sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog održi u naredne dvije sedmice. Naglasio je i da cijela Evropa mora sudjelovati u davanju sigurnosnih garancija Ukrajini, ali je izrazio sumnju da će Putin imati hrabrosti sjesti za sto sa Zelenskijem.
Neposredno nakon Merza, javnosti se obratio i Zelenski, koji je ispred Bijele kuće poručio da je današnji sastanak s Trumpom bio “najbolji do sada”. Istaknuo je da je imao priliku pokazati Trumpu kartu bojišta i objasniti mu ko gdje drži linije, te zahvalio evropskim liderima na podršci.
“Naš tim je napravio puno. Ne treba nam pauza u ratu, nego pravi mir”, kazao je Zelenski, dodavši da je od SAD-a dobio važne signale o sigurnosnim garancijama. Otkrio je i da su se u razgovoru Trumpa i Putina pojavile dvije ideje – prva o bilateralnom sastanku Rusije i Ukrajine, a druga o trilateralnom susretu Trump–Putin–Zelenski, koji bi se mogao održati što prije.
Svoj stav dao je i finski predsjednik Alexander Stubb, poručivši da je dogovoreno uspostavljanje sigurnosnih garancija za Ukrajinu, ali i upozorio: “Vidjet ćemo hoće li Putin pristati na susret sa Zelenskim. Njemu se ne može vjerovati.”
Sastanak u Bijeloj kući tako je označio prekretnicu u pokušajima pronalaženja puta ka miru, dok svjetska javnost s napetošću iščekuje hoće li se Putin i Zelenski zaista suočiti za istim stolom u narednim danima.
