Prema novoj studiji, objavljenoj u časopisu Microbiome, jedenje samo jedne narandže dnevno može smanjiti rizik osobe za razvoj depresije za čak 20 posto. Čini se da je veza između konzumacije citrusa i mentalnog zdravlja posredovana mikrobiomom crijeva, tačnije ključnom bakterijom poznatom pod nazivom Faecalibacterium prausnitzii (F. Prausnitzi).
Vaša crijeva su dom bilionima bakterija, od kojih mnoge imaju ključnu ulogu u probavi, imunosnoj funkciji pa čak i u zdravlju mozga. Naučnici su dugo pretpostavljali da prehrana utječe na mentalno zdravlje, ali bio je veliki izazov pokazati kako tačno određene namirnice stupaju u interakciju s hemijom mozga. Nova studija donosi nepobitne dokaze da citrusno voće, poput narandža i grejpa, može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje zahvaljujući njihovom utjecaju na mikrobiom crijeva.
Za potrebe studije analizirani su podaci Nurses‘ Health Study II, studije koja je pratila zdravstvene navike više od 100. 000 medicinskih sestara od 1989. Naučnici su otkrili da su ispitanice koje su konzumirale najmanje jednu srednje veliku narandžu dnevno imale znatno manji rizik za razvoj depresije u usporedbi s onima koje su jele malo ili nimalo citrusa. Važno je naglasiti da je taj učinak bio vezan specifično za citrusno voće te se kod drugih vrsta voća, poput jabuka i banana, nije pokazala takva povezanost. Kako bi istražili koji je mehanizam u podlozi takvog učinka, autori su analizirali uzorke stolice podgrupe ispitanica. Otkrili su da su one s visokim unosom citrusa imale povećanu količinu F. Prausnitzii, korisne crijevne bakterije koja je već prije povezana s nižom razinom upale i boljim zdravljem crijeva. Ta bakterija je bila prisutna u znatno manjoj količini u crijevima ispitanica s depresijom, što upućuje da bi mogla imati važnu ulogu u regulaciji raspoloženja.
Zašto je ta bakterija važna? Naučnici su otkrili da ona utječe na proizvodnju neuroprijenosnika poput serotonina i dopamina, ključnih molekula koje učestvuju u regulaciji raspoloženja. Jedan potencijalni mehanizam je uloga F. Prazsnitzii u ciklusu S-adenozil-l-metionin (SAMe), koji utječe na sintezu serotonina u crijevima. Niska razina stvaranja SAMe povezana je s većim rizikom za depresiju, a povećavanje količine bakterije F. Prausnitzii putem hrane može pomoći u poništavanju takvog učinka. Zanimljivo je da je studija bila potvrđena u neovisnoj kohortnoj studiji na muškarcima, što jača dokaze da povezanost između citrusa i mikrobioma nije specifična samo za jedan spol.
