Naučnici su otkrili da ljudska bića stare na molekularnom nivou u dva ubrzana naleta – prvi u dobi od 44 godine, a zatim ponovno u dobi od 60 godina.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Aging, naučnici sa Univerziteta Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama i Tehnološkog univerziteta Nanyang u Singapuru pratili su 108 učesnika tokom nekoliko godina kako bi posmatrali promjene starenja u njihovim molekulama – RNK, proteinima i mikrobiomima.
Naučnici su otkrili da se ljudsko starenje ne događa postupno, linearno.
Umjesto toga, većina molekula koje su proučavali pokazala je ubrzane, nelinearne promjene u dobi od 44 i 60 godina.
Xiaotao Shen, asistent profesora medicine mikrobioma na Nanyang univerzitetu i prvi autor studije, rekao je za CNN da rezultati pokazuju da “ne starimo postupno”.
“Neke tačke u vremenu posebno su važne za naše starenje i zdravlje”, dodao je on.
Na primjer, sposobnost metaboliziranja kofeina osjetno se smanjuje – prvi put oko 40. godine, a ponovo oko 60.
Komponente uključene u metabolizam alkohola također se smanjuju, naročito oko 40. godine, kaže Michael Snyder, šef odjela za genetiku na Stanfordu i autor studije, misleći na dva vala starenja.
Snyder je dodao da “ljudi često dobivaju povrede mišića i vide kako im nakupljanje masnoće pada u 40-ima (povezano s metabolizmom lipida), a definitivno sarkopenija (gubitak mišića) pogađa ljude u 60-ima – ovo je vrlo velika stvar.”
Obje dobne grupe doživjele su promjene u proteinima koji drže tkiva zajedno, što vjerovatno pomaže u objašnjenju kožnih, mišićnih i kardiovaskularnih promjena, dodao je on.
Rizici od bolesti također rastu brže, naročito nakon 60. godine života.
Studija je pokazala da su ljudi sa 60 ili više godina osjetljiviji na kardiovaskularne poremećaje, probleme s bubrezima i dijabetes tipa 2.
Pronalaženje obrazaca poput ovih može pomoći u dijagnozi i prevenciji bolesti, prema studiji, koja je također identificirala “klinički djelotvorne markere” koji se mogu koristiti za poboljšanje upravljanja zdravstvenom brigom i dobrobiti stanovništva koje stari.
Studija se fokusirala na učesnike u dobi od 25 do 75 godina u prosjeku gotovo dvije godine.
Svi su živjeli u Kaliforniji, bili su zdravi i dolazili su iz različitih etničkih zajednica. Svakih tri do šest mjeseci uzimani su im uzorci krvi, stolice, kože te brisevi nosa i usne šupljine.
Budući da se ubrzano starenje kod žena moglo pripisati menopauzi (koja je obično između 45. i 55. godine), istraživači su proveli analizu na posebnim skupovima podataka za muškarce i žene.
Na njihovo iznenađenje, otkrili su da su rezultati slični – što sugerira da bi prijelazna tačka oko 55. godine mogla biti uobičajena pojava za oba spola.
Prethodno istraživanje koje su proveli istraživači iz Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država pokazalo je da postoji još jedan “val” starenja, oko 75. godine.
Međutim, najnovije istraživanje nije uspjelo potvrditi te nalaze zbog ograničenog raspona godina grupe u ispitivanju, rekao je Shen za CNN.
Stoga istraživači savjetuju ljudima da smanje konzumiranje alkohola uz više vježbanja kako se približavaju ove ključne godine, u 40-ima i 60-ima.
