Strah od turbulencija zajednički je mnogim putnicima, posebno tokom dugih letova. Novo istraživanje australskih naučnika upozorava da bi turbulencije u budućnosti mogle postati daleko opasnije, a razlog je klimatska kriza.
Naučnici Lance M. Leslie i Milton Speer sa Univerziteta za tehnologiju u Sydneyju otkrili su povezanost između iznenadnih udara vjetra i globalnog zagrijavanja. Analizom pomoću vještačke inteligencije proučavali su sve češće i opasnije pojave poznate kao mikroeksplozije zraka (eng. downbursts).
Mikroeksplozije su iznenadni i snažni udari vjetra koji se javljaju pri dnu olujnih oblaka. Mogu ozbiljno poremetiti smjer i visinu leta, posebno tokom polijetanja i slijetanja (faza kada piloti imaju najmanje prostora za manevrisanje).
“Naše istraživanje pokazuje da će aviokompanije i zračne sigurnosne agencije morati računati na sve češće jake mikroeksplozije”, poručuju autori u članku za The Conversation.
Iako je letenje i dalje statistički vrlo sigurno, u posljednjim mjesecima zabilježeno je više ozbiljnih slučajeva povezanih s jakim turbulencijama. U martu je na letu United Expressa pet putnika povrijeđeno, dok je u junu devet osoba ozlijeđeno na letu Ryanaira, koji je morao prinudno sletjeti.
Za razliku od prethodnih istraživanja koja su se bavila višim slojevima atmosfere i tzv. čistim turbulencijama (clear air turbulence), Leslie i Speer fokusirali su se na niže slojeve, tamo gdje se formiraju mikroeksplozije.
Koristeći mašinsko učenje, otkrili su da porast temperature i vlage u nižim slojevima troposfere povećava vjerovatnoću pojave ovih opasnih vjetrova.
“Svaki stepen Celzijusa više omogućava da zrak zadrži oko 7% više vodene pare”, navode autori. Ta dodatna vlaga dolazi iz sve toplijih okeana i mora, isparava i „hrani“ snažne oluje koje zatim proizvode razorne mikroeksplozije.
Manji avioni s 4 do 50 sjedišta najranjiviji su u ovakvim uslovima. Putnicima se, kako ističu naučnici, čini kao da avion iznenada „poskakuje“ i leti u svim smjerovima.
Ako se klimatski trendovi nastave, ovakve pojave bi mogle postati redovna pojava – a ne izuzetak.
Autori istraživanja pozivaju avioindustriju, kontrolu leta i vlasti da se ozbiljno pripreme za promjene koje dolaze. Bolji nadzor vremena, unaprijeđena predviđanja i nove sigurnosne procedure moraju postati prioritet, posebno jer će najkritičnije faze leta, polijetanje i slijetanje, biti pod najvećim rizikom.
Upozorenje je jasno: ako ne reagujemo na vrijeme, nebo bi moglo postati mnogo nepredvidljivije nego što smo navikli.
