Svjetski lideri će se ove sedmice sastati u New Yorku na 80. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GSUN), jubilarnoj godišnjici organizacije koju zasjenjuju duboke globalne podjele, bijesni sukobi i niz učesnika koji ističu fragmentirano stanje svijeta.
Sedmica na visokom nivou, koja počinje u ponedjeljak, okupit će šefove država uz bogat dnevni red o klimi, razvoju i vještačkoj inteligenciji, a sve će kulminirati značajnom Općom debatom, koja će biti održana od 23. do 29. septembra.
Predsjednica Generalne skupštine Annalena Baerbock, bivša njemačka ministrica vanjskih poslova, definirala je misiju okupljanja kao poziv na akciju.
“Da sačuvamo ono što je UN postigao od 1945. Da obnovimo naše Ujedinjene nacije. Da nas, UN, učinimo spremnima za budućnost, spremnima za svrhu. Ovo je zadatak našeg vremena. Bolje zajedno”, rekla je Baerbock o sastanku.
Tema sjednice glasi “Bolje zajedno: 80 i više godina za mir, razvoj i ljudska prava”, moto koji je u oštrom kontrastu s trenutnom geopolitičkom situacijom.
Spisak onih koji prisustvuju, a onih koji ne, mnogo govori o trenutnoj međunarodnoj klimi.
U jednom od najznačajnijih događaja, sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa stigao je u New York kako bi se obratio skupštini, što je prvi put da se sirijski šef države obraća od 1967. godine. Njegovo prisustvo signalizira dramatičnu promjenu u međunarodnom ugledu zemlje nakon pada režima Baas stranke prošlog decembra.
Potvrđeno je i prisustvo lidera iz najnestabilnijih konfliktnih zona na svijetu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij bit će u New Yorku na debati i nizu bilateralnih sastanaka. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također bi trebao govoriti usred genocidnog rata koji njegova zemlja vodi u Gazi i rastućeg međunarodnog priznanja palestinske države od strane zapadnih zemalja.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian će prisustvovati zasjedanju, baš kada je Teheran najavio da će obustaviti saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) nakon glasanja Vijeća sigurnosti UN-a o sankcijama. Emir Katara, šeik Tamim bin Hamad Al-Thani, također će biti prisutan nakon izraelskog napada na glavni grad njegove zemlje.
Međutim, nekoliko velikih sila šalje delegacije nižeg nivoa. Ruski predsjednik Vladimir Putin će preskočiti događaj, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov će predvoditi delegaciju Moskve. Kinu će predstavljati premijer Li Qiang, a ne predsjednik Xi Jinping. Slično tome, indijski premijer Narendra Modi neće prisustvovati, a zadužio je ministra vanjskih poslova S. Jaishankara da govori u ime zemlje.
Diplomatsku složenost dodatno naglašava situacija palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, kojem je odbijena američka viza. Nakon glasanja Generalne skupštine od 145-5, bit će mu dozvoljeno da se obrati putem video poziva.
U međuvremenu, mjesto Afganistana i dalje drži izaslanik iz njegove vlade prije 2021. godine, što znači da talibani neće imati službeno prisustvo, jer ih i dalje ne priznaje velika većina svijeta.
Kao zemlja domaćin, bilateralni odnosi SAD-a također su odlučujući faktor u nivou učešća na sastanku. Venecuelu, čiji su odnosi s Washingtonom zategnuti, predstavljat će ministar vanjskih poslova Yvan Gil. U međuvremenu, Sjeverna Koreja, kao i obično, šalje predstavnika srednjeg nivoa na sastanak.
Opća debata, koja se održava u velijom dvorani Generalne skupštine, ostaje središnji dio sedmice.
Ona pruža jedinstvenu platformu liderima da iznesu pritužbe, brane svoje politike i oblikuju međunarodni narativ. Očekuje se da će diskusije biti dominirane genocidnim ratom Izraela u Gazi i ratom između Rusije i Ukrajine.
Paraliza u Vijeću sigurnosti zbog ovih sukoba potaknut će kontinuirane pozive za reformu najmoćnijeg tijela UN-a kako bi se bolje odražavala savremena globalna stvarnost.
Dok Opća debata puni naslovnice, veliki dio suštinskog rada ove sedmice odvija se u vrtlogu sastanaka na visokom nivou. Sedmica će formalno započeti danas sastankom na visokom nivou u spomen na 80. godišnjicu Ujedinjenih nacija.
Nakon toga slijedi godišnji “Trenutni događaj održivog razvoja”, događaj osmišljen da podstakne djelovanje na postizanje Ciljeva održivog razvoja do njihovog roka 2030. godine. Sastanak se smatra ključnim trenutkom za ponovno pokretanje globalne posvećenosti.
Samit lidera Globalnog sporazuma UN-a okupit će u utorak poslovne lidere, zvaničnike UN-a, vladine lidere, zainteresovane strane u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja i predstavnike civilnog društva kako bi razmotrili doprinos privatnog sektora napretku u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja.
Veliki Samit o klimi u srijedu fokusirat će se na demonstraciju posvećenosti zaštiti ljudi i planete, kao i na ubrzanje djelovanja u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma.
