Palestinska militantna grupa Hamas ima historiju t brze i glatke zamjene palih vođa ubijenih u izraelskim zračnim napadima.
Atentat na Ismaila Haniyeha u Teheranu rano u srijedu, koji se naširoko pripisuje Izraelu, dolazi u trenutku kada je Hamas pod velikim pritiskom otkako je rat u Gazi počeo prije gotovo 10 mjeseci, nakon masovnog napada grupe 7. oktobra na južni Izrael, piše abcnews.
“Sada ne razgovaramo o ovom pitanju”, rekao je dužnosnik Hamasa za Associated Press pod uvjetom anonimnosti upitan o procesu smjene Haniyeha.
Haniyeh je bio na čelu političkog ureda grupe do svoje smrti. Njegov zamjenik bio je Saleh Arouri, koji se smatra glavnim organizatorom napada na Zapadnoj obali, koji je ubijen u izraelskom napadu na Bejrut u januaru i automatski bi ga zamijenio. Arourijevo mjesto ostalo je prazno od njegove smrti.
Očekuje se da će se vijeće skupine Shura, glavno savjetodavno tijelo, uskoro sastati, vjerovatno nakon Haniyehovog ukopa u Kataru, kako bi imenovali novog nasljednika. Članstvo u vijeću drži se u tajnosti, ali predstavlja regionalne ogranke skupine u Gazi, Zapadnoj obali i dijaspori, kao i one koji su zatvoreni.
Jedan od Haniyehovih zamjenika bio je Zaher Jabarin, koji je opisan kao glavni izvršni direktor grupe zbog važne uloge koju igra u upravljanju finansijama, a samim time i dobrih odnosa s Iranom.
Hani al-Masri, stručnjak za palestinske organizacije, rekao je da je izbor sada vjerovatan između Khaleda Mashaala, veterana Hamasovog dužnosnika i bivšeg vođe, i Khalila al-Hayye, moćne osobe unutar Hamasa koja je bila bliska Haniyehu.
“Neće biti lako”, rekao je al-Masri, koji također vodi Palestinski centar za politiku i istraživanje i strateške studije.
Novi politički vođa Hamasa morat će odlučiti hoće li nastaviti borbu protiv Izraela i postati u biti gerilska i podzemna skupina ili će izabrati vođu koji može ponuditi političke kompromise — što je malo vjerovatna opcija u ovoj fazi. Hamas je otvoreno predan uništenju Izraela.
Mashaal, koji je vodio skupinu do 2017., ima političko i diplomatsko iskustvo, ali njegovi odnosi s Iranom, Sirijom i Hezbollahom pogoršali su se zbog njegove podrške protestima Arapskog proljeća 2011. Kad je bio u Libanonu 2021., čelnici Hezbollaha navodno su se odbili sastati s s njim. Ali Mashaal ima dobre odnose s Turskom i Katarom i smatra se manje ekstremnom figurom od ostalih. Palestinski čelnik Mahmoud Abbas nazvao ga je u subotu kako bi izrazio saučešće zbog ubistva Haniyeha.
Yahya Sinwar, moćna osoba Hamasa koja vodi rat u Gazi, nalazi se na suprotnom kraju tog spektra i malo je vjerovatno da će podržati Mashaalovo vodstvo.
Hamas je dugo imao hladne odnose s “osovinom otpora” predvođenom Iranom zbog njegove podrške opoziciji protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada tokom građanskog rata u Siriji koji je započeo u martu 2011. No, posljednjih godina Hamas je počeo popravljati svoje odnose s Iranom i miriti s Assadom.
Al-Hayya je bio na čelu delegacije koja je 2022. otišla u Siriju i susrela se s Assadom. Al-Hayya također ima dobre odnose s Iranom, Turskom i Hezbollahom.
“On je poput Haniyeha, koji je bio uravnotežen i fleksibilan i obje strane nisu vidjele njegovo vodstvo kao problematično”, rekao je Al-Masri.
Uloga vođe skupine važna je u održavanju odnosa s Hamasovim saveznicima izvan palestinskih teritorija, a na izbor će vjerovatno utjecati odluke skupine u narednim danima.
Al-Masri je rekao da će svaki izbor morati biti privremen dok se ne održe izbori u političkom uredu. Oni su se trebali održati ove godine, ali su izbačeni iz tračnica zbog rata.
Sastanak rukovodstva Hamasa također bi mogao biti kompliciran naporima da se dođe do Sinwara, koji je i dalje utjecajan i bit će konsultiran o izboru, ali koji se skriva od 7. oktobra.
Treći mogući kandidat, rekao je al-Masri, jeste Nizar Abu Ramadan, koji je izazvao Sinwara za ulogu šefa Gaze i smatra se bliskim Mashaalu.
Rat u Gazi počeo je 7. oktobra nakon masakra Hamasa u kojem su ubili oko 1.200 ljudi i uzeli 251 taoca. Izraelska osvetnička operacija uništila je cijele kvartove u Gazi i natjerala oko 80 posto stanovništva da napusti svoje domove. Hamas još uvijek drži 111 talaca otetih 7. oktobra, IDF je potvrdio da je 39 njih mrtvo.
Ministarstvo zdravstva Gaze, koje vodi Hamas, kaže da je više od 39.000 ljudi u Pojasu ubijeno ili se smatra mrtvim u dosadašnjim borbama, iako se broj ne može potvrditi i ne pravi razliku između civila i boraca.
