Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je visokom diplomati Evropske unije da Peking ne može prihvatiti poraz Rusije u ratu protiv Ukrajine, jer bi to omogućilo Sjedinjenim Američkim Državama da u potpunosti usmjere pažnju na Kinu. Ovu izjavu, koja proturječi javno proklamovanoj kineskoj neutralnosti u sukobu, iznio je zvaničnik upoznat s razgovorima.
Prema istom izvoru, ova izjava data je tokom četverosatnog sastanka sa šeficom evropske diplomatije Kajom Kallas u srijedu u Briselu. Razgovor je, kako se navodi, bio “težak, ali pun međusobnog poštovanja”, te je obuhvatio teme od sajber sigurnosti i rijetkih metala do trgovinskih neravnoteža, Tajvana i Bliskog istoka.
Zvaničnik je istakao da Wangove privatne opaske sugerišu kako bi Kina mogla preferirati produženje rata u Ukrajini, što bi spriječilo SAD da se u potpunosti fokusira na rivalstvo s Pekingom. Ovakvi stavovi dodatno potvrđuju sumnje kritičara kineske politike, koji vjeruju da Peking ima mnogo veće geopolitičke interese u ukrajinskom sukobu nego što javno priznaje.
Na redovnoj konferenciji za novinare Ministarstva vanjskih poslova Kine u petak, portparolka Mao Ning upitana je o ovim tvrdnjama, koje je prvi objavio South China Morning Post. Ona je ponovila zvaničnu kinesku poziciju:
“Kina nije strana u ukrajinskom pitanju,” rekla je Mao. “Naša pozicija po pitanju ukrajinske krize je objektivna i dosljedna: pregovori, prekid vatre i mir. Produžena kriza ne koristi nikome.”
Dodala je da se Kina zalaže za političko rješenje što je prije moguće: “Zajedno sa međunarodnom zajednicom i u skladu s voljom uključenih strana, nastavićemo igrati konstruktivnu ulogu.”
Kineske javne izjave o ratu u Ukrajini prikrivaju mnogo složeniju pozadinu. Samo nekoliko sedmica prije početka ruske invazije u februaru 2022, kineski predsjednik Xi Jinping proglasio je partnerstvo sa Moskvom koje “nema granica”. Od tada su političke i ekonomske veze dodatno ojačale.
Kina se pokušava predstaviti kao potencijalni mirotvorac, ali kako je ranije izvijestio CNN, ulozi su visoki – uključujući rizik da izgubi ključnog partnera u Rusiji.
Istovremeno, Kina odbacuje sve više optužbi da pruža gotovo vojnu podršku Moskvi. Ukrajina je sankcionisala nekoliko kineskih firmi zbog isporuke komponenti za dronove i tehnologije koja se koristi u proizvodnji raketa.
Nakon rekordnog ruskog napada na ukrajinsku prijestolnicu Kijev u petak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha objavio je slike ostataka borbenog drona Geran 2, koji je navodno lansirala Rusija. Na jednom dijelu olupine jasno je naznačeno da je uređaj proizveden u Kini 20. juna.
Sybiha je također naveo da je “zgrada kineskog konzulata u Odesi pretrpjela manja oštećenja tokom ruskih napada na grad. Ne postoji bolja metafora za to kako Putin nastavlja eskalaciju rata i terora, uključujući druge aktere poput sjevernokorejskih trupa, iranskog oružja i nekih kineskih proizvođača. Sigurnost Evrope, Bliskog istoka i Indo-Pacifika neraskidivo je povezana.”
Ove godine pojavile su se i optužbe da kineski državljani učestvuju u borbama na strani Rusije u Ukrajini. Peking je negirao bilo kakvu uključenost i ponovio ranije pozive kineskim građanima da se “uzdrže od učešća u vojnim akcijama bilo koje strane.”
