Nakon razornog napada Izraela na iranske nuklearne objekte i vojne lidere, stručnjaci za Bliski istok upozoravaju da bi se sukob mogao pretvoriti u širi rat, s mogućnošću da i Sjedinjene Američke Države budu uvučene.
U petak navečer širom Izraela čule su se jake eksplozije, a građani su pozvani da potraže skloništa. Iranska državna novinska agencija IRNA objavila je da je lansirano “stotine balističkih raketa” te da je počela “teška osveta”.
Iako se napad Izraela nije dogodio bez najave, šokirala je njegova brutalnost: oko 200 izraelskih borbenih aviona pogodilo je ključne lokacije – uključujući postrojenja za obogaćivanje uranija i samu prijestolnicu Teheran – pri čemu su ubijeni najviši vojni i naučni lideri Irana.
Premijer Benjamin Netanyahu poručio je da će “još toga uslijediti”.
Prema riječima Ellie Geranmayeh, više saradnice Evropskog savjeta za vanjske odnose:
„Iz perspektive Irana, ovo je objava rata. Izrael je prešao sve ranije uspostavljene granice sukoba.“
Analitičari strahuju da Iran sada ima malo izbora osim da uzvrati – i to možda ne samo prema izraelskim ciljevima, već i američkim bazama i saveznicima u regiji, uključujući Židovske ciljeve širom svijeta.
Burcu Ozcelik iz britanskog instituta RUSI ocjenjuje:
„Pandorina kutija je širom otvorena. Ono što slijedi može odrediti sigurnosni poredak regije za godine koje dolaze.“
Iran i dalje ima ogroman vojni arsenal, uključujući oko 3.000 balističkih raketa, prema podacima američkog Projekta za kontrolu nuklearnog oružja.
Stručnjaci smatraju da će naredni koraci zavisiti od toga hoće li Iran ciljati isključivo Izrael, ili i interese SAD-a, najbližeg i najvažnijeg izraelskog saveznika.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da su neki pripadnici američkog osoblja već premješteni iz regije zbog opasnosti. U objavi na Truth Social poručio je:
„Iranski tvrdolinijaši govorili su hrabro. Sada su SVI MRTVI – a bit će još gore.“
Iako američka administracija tvrdi da nije učestvovala u napadu, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je „napad nemoguć bez američke koordinacije i odobrenja“.
Vali Nasr, profesor s Univerziteta Johns Hopkins, izjavio je:
„Teško je povjerovati da bi Izrael izveo napad ovih razmjera bez znanja i zelenog svjetla iz Washingtona.“
U slučaju da Iran odluči da napadne američke interese, to bi moglo uključivati i vojne operacije u Iraku ili Perzijskom zaljevu, ali analitičari procjenjuju da je taj scenarij manje vjerovatan zbog nedavnog zbližavanja Irana s državama poput Saudijske Arabije i Katara.
Dina Esfandiary iz Bloomberg Economics upozorava da Izrael, iako vojno nadmoćan, nema kapacitet da sam uništi iranski nuklearni program, naročito podzemna postrojenja.
„Izrael može nanijeti značajnu štetu, ali bez podrške SAD-a, ne može uspješno ostvariti svoj cilj“, poručila je.
Kako kaže Rouzbeh Parsi iz Švedskog instituta za međunarodne odnose:
„Izrael je oduvijek bio sposoban da započne ovaj rat. Ali, jednako je jasno da ga ne može sam završiti.“
