Kirija zauzima sve veći dio porodičnih budžeta širom Evrope, prema najnovijim podacima Eurostata. Posebno su pogođeni građani sa niskim prihodima i oni koji primaju minimalne plate, jer visoke cijene iznajmljivanja stanova u gradskim centrima dodatno pritišću mjesečni budžet.
U nekim evropskim gradovima, kirija za jednosoban stan u centru može „pojesti“ cijelu platu. Prema izvještaju istraživačkog instituta Deutsche Bank, u nekim slučajevima čak ni prosječna neto primanja nisu dovoljna da pokriju osnovne troškove stanovanja.
U 2025. godini, prosječna mjesečna neto plata kreće se od samo 151 euro u Kairu do 7.307 eura u Ženevi, dok je Cirih odmah iza sa 7.127 eura. Švicarska ostaje neprikosnoveni lider po pitanju plata.
Na dnu ljestvice u Evropi su Istanbul (855 €) i Atina (1.044 €), dok su najviše prosječne plate zabilježene u Luksemburgu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Frankfurtu – sve iznad 4.000 eura.
Od glavnih evropskih prijestolnica, Rim ima najnižu prosječnu platu (2.046 €), slijedi Madrid (2.193 €), dok su Berlin, Pariz i London iznad 3.500 eura.
Kirije jednosobnih stanova u centrima gradova značajno variraju – od 189 eura u Kairu do čak 3.792 eura u New Yorku.
U Evropi, London prednjači sa 2.732 eura mjesečno, dok je najniža kirija u Atini (595 €).
U Cirihu, Dublinu, Amsterdamu i Ženevi kirije prelaze 2.000 eura, dok su u Istanbulu i Budimpešti ispod 900 eura.
Ključni pokazatelj je odnos kirije i plate – tj. koliki procenat zarade ide samo na stanovanje. Tu situacija postaje još poraznija.
U Lisabonu prosječna plata ne pokriva kiriju – odnos je 116%, dok je u Istanbulu 101%, što znači da ljudi moraju tražiti dodatne izvore prihoda samo da bi platili stan.
Ozbiljna situacija je i u:
Londonu (75%)
Barceloni i Madridu (74%)
Milanu (71%)
Rimu (65%)
Dublinu (62%)
Atini (57%)
Varšavi (56%)
Pragu (54%)
Budimpešti (52%)
