Nova istraživanja sugeriraju da bi Zemljina klima mogla biti osjetljivija na zagađenje stakleničkim plinovima nego što su to dosadašnji modeli predviđali. To baca sjenu na nade da će se globalno zagrijavanje uspjeti zadržati ispod granice od 2°C.
Naučnici već dugo znaju da staklenički plinovi zagrijavaju atmosferu, ali nivo osjetljivosti klime na ove plinove još uvijek nije sasvim jasan. Ključna nepoznanica ostaje ponašanje oblaka u toplijoj atmosferi, jer oblaci mogu dodatno pojačati zagrijavanje kroz povratne efekte.
Trenutni klimatski modeli, koje koristi i Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC), predviđaju da će udvostručenje količine ugljen-dioksida u atmosferi (u odnosu na predindustrijske vrijednosti) dovesti do porasta temperature između 2 i 5 stepeni, s prosječnom procjenom od oko 3°C.
Međutim, istraživači su usporedili ove modele sa satelitskim podacima koji mjere energetski disbalans planete, odnosno, koliko toplote se zadržava u atmosferi. Njihova analiza pokazala je da modeli koji predviđaju manji porast temperature ne odgovaraju stvarnim podacima od 2001. godine. S druge strane, modeli koji ukazuju na veću osjetljivost i jače zagrijavanje bolje se slažu s opažanjima iz svemira.
Drugim riječima, optimistični scenariji u kojima bi globalno zagrijavanje bilo umjereno, sve su manje vjerovatni. Prema ovom istraživanju, porast temperature iznad 2,9°C usljed udvostručenja CO₂ postaje izgledniji.
Ovi rezultati se poklapaju i s rekordnim temperaturama zabilježenim 2023. godine, i na kopnu i u morima, što dodatno ukazuje na moguće jače povratne klimatske efekte nego što se ranije pretpostavljalo.
Zbog toga je, kažu stručnjaci, brže i odlučnije smanjenje emisija stakleničkih plinova od ključnog značaja ako želimo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena. Svijet mora hitno djelovati i smanjiti svoj ugljični otisak.
I dok neki naučnici ističu da satelitski podaci postoje tek od 2001. godine i da prirodne varijacije u klimi također imaju uticaj, svi se slažu da ova nova analiza pruža snažan dodatni dokaz da su ranije, blaže projekcije vjerovatno bile previše optimistične.
