U Njemačkoj će se 23. februara održati savezni parlamentarni izbori.
Za milijardera i saradnika novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, Elona Muska, jasno je ko bi trebao pobijediti na parlamentarnim izborima – Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koju njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka dijelom klasificira kao otvoreno desno-ekstremističku.
“Samo AfD može spasiti Njemačku”, napisao je Musk na svojoj platformi X.
On je predsjednici te stranke Alice Weidel ponudio priliku za zajednički razgovor na toj platformi.
AfD je na njemačkim društvenim mrežama najaktivnija stranka, posebno na kineskoj platformi TikTok.
Njene videozapise tamo gledaju stotine hiljada ljudi, prenosi DW.
Prema riječima političkog i komunikacijskog savjetnika Johannesa Hilljea, svaki video AfD-ovog kluba zastupnika u Bundestagu 2022. i 2023. godine imao je u prosjeku više od 430.000 pregleda.
Uporedbe radi, klub zastupnika demokršćanskih stranaka CDU/CSU imao je prosječno oko 90.000 pregleda i postavlja se pitanje – pogoduju li društvene mreže desničarskim strankama?
Ne, kaže Andreas Jungherr, profesor političkih nauka i digitalne transformacije na univerzitetu Otto-Friedrich u Bambergu.
“AfD je bio među prvim strankama na društvenim mrežama”, objašnjava Jungherr.
Dodaje da je stranka naučila kako funkcionira komunikacija na tim platformama.
“To im daje određenu prednost, ali samo po sebi ne garantira uspjeh na izborima”, smatra Jungherr.
Kao primjer navodi predizbornu kampanju američke predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris, koja je imala veliki uspjeh na društvenim mrežama, ali nije uspjela pobijediti na izborima.
Tzv. “filter mjehurići” nastaju u online prostoru jer su rezultati pretrage ili sadržaji personalizirani. Algoritmi platformi odlučuju šta će nam prikazivati.
Na društvenim mrežama algoritmi daju prioritet informacijama koje na mreži šire poznate osobe ili onim sadržajima koje su korisnici masovno lajkali ili komentirali.
S druge strane, sadržaji koji se često ignoriraju, prestaju se prikazivati.
To dovodi do jednostranog pogleda: vlastita mišljenja se osnažuju, a drugačija se ignoriraju. Ovo naročito jača vrijednosti i uvjerenja koja smo već formirali.
Mediji svih vrsta, uključujući društvene mreže, imaju zato vrlo mali utjecaj na izborne odluke, kaže Judith Moller, profesorica komunikacija na Leibniz institutu za istraživanje medija:
“Iza neke izborne odluke krije se mnogo različitih razloga.
Ona ovisi o tome gdje i kako smo odrasli, koja smo lična iskustva imali – posebno u posljednjim sedmicama prije izbora – i s kim razgovaramo o politici.”
