Govor američkog potpredsjednika Vancea na sigurnosnoj konferenciji još uvijek odjekuje. Ali drugi američki političari izrazili su se drugačije – iza kulisa i na sceni. Kakav je ishod američkog prisustva?
Kako će se nastaviti rat u Ukrajini, kakvo je stanje u transatlantskim odnosima – pitanja su koja svijet ovih dana muče svijet koji nestrpljivo gleda u Minhen, piše Tagesschau.
Uoči sastanka došlo je do velikog zamaha sa različitim signalima: američki potpredsjednik JD Vance izjavio je da bi Moskva mogla biti predmet dalekosežnih sankcija ako Putin ne bude kooperativan.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je pregovore s ruskim predsjednikom Putinom o sudbini Ukrajine, a da prethodno nije obavijestio Kijev. A američki ministar odbrane Pete Hegseth nazvao je članstvo Kijeva u NATO-u nerealnim. Potrebno je mnogo pojašnjenja, a Minhenska sigurnosna konferencija mogla je biti idealno mjesto da se objasne planovi i zajedno razgovaraju o njima. Bilo je pritužbi evropskih predstavnika da možda neće imati mjesto za stolom u mirovnim pregovorima. Ali zvaničnici američke vlade nisu htjeli da se pozabave svim ovim.
I ne samo to, Vance se u svom govoru samo dotakao Ukrajine. Umjesto toga, krenuo je u polusatnu tiradu, optužujući Evropljane da nemaju razumijevanja za demokratiju. I drugi republikanci su u Minhenu izrazili slične stavove, ali američki državni sekretar Makro Rubio uopće nije govorio. Ministar odbrane Hegset se nije ni pojavio u Minhenu. Na sceni nema rasprave o velikim pitanjima. Da li je drugačije u diskusijama u pozadini?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upitan da li je tokom sastanka s Vanceom razgovarano o više detalja i da li smatra da je američka strana svjesna o čemu je riječ. Zelenskij oklijeva.
“Da budem iskren”, kaže on, “moramo poraditi na tome”.
Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock objasnila je da je drugačije doživljavala predstavnike američke vlade iza kulisa nego na sceni. Na sastanku sa državnim sekretarom Rubiom i specijalnim predstavnikom Keithom Kelloggom čula je potpuno drugačiji ton, rekla je političarka Zelene stranke.
Dvojica američkih političara jasno su stavili do znanja da je u pitanju jedinstvo NATO-a. Ali efekat Vanceovog pojavljivanja je drugačiji: stvara se utisak da SAD imaju malo interesa da razgovaraju o pitanjima oko Ukrajine i bezbjednosne politike sa Evropljanima. Neki ljudi mogu biti sve više zabrinuti da će Sjedinjene Države pregovarati o miru s Rusijom bez uključivanja Evrope, a možda čak i bez učešća Ukrajine.
Dan nakon Vanceovog govora, dva američka senatora sjede zajedno na pozornici: demokrata Jeanne Shaheen iz New Hampshirea i republikanka Lindsey Graham iz Južne Karoline. Graham je redovan gost na sigurnosnoj konferenciji, uvjereni transatlantičar – i Trumpov pouzdanik.Prvo, on kaže ono što bi mnogi voljeli da čuju od Vancea: NATO je dobar, “obezbjeđuje stabilnost”, a nama je potreban “više nego ikad”.
Graham poziva na snagu protiv Putina. Mora na trenutak da prekine svoju izjavu – zvoni mu mobilni telefon: “Samo da provjerim da li je to Trump.” Očigledno nije. Graham nastavlja: 2014. je trebalo preduzeti mnogo odlučnije akcije protiv ruskog vladara. Ukrajina mora biti vojno opremljena na najvišem mogućem nivou. Ali ne komentira kako će se nastaviti rat u Ukrajini niti kako će izgledati mogući pregovori. Međutim, on predstavlja ideju za vrijeme nakon mogućeg mirovnog sporazuma.
Mora se reći: „Putine, ako ponovo napadneš Ukrajinu, Kijev će automatski postati član NATO-a“.
Zatim slijedi poruka iz publike: Nakon Vanceovog govora, mogao bi se imati osjećaj da SAD žele podijeliti Evropu, objašnjava jedna žena. Da li su dvojica senatora mogla uvjeriti publiku da to nije tako. “Lindsey, ti se pobrini za to”, u šali kaže demokrata Shaheen republikancu Grahamu. Smijeh u sali. Shaheen i dalje odgovara: “Nije dobra strategija napadati naše saveznike.” Posebno pred zajedničkim neprijateljima i protivnicima – Rusijom, Kinom, Iranom – snaga leži u saradnji. Graham se također osvrće na kontroverzni govor svog stranačkog kolege Vencea, u početku ironičnom opaskom: “Ono što mi se najviše sviđa je da Evropa nikada ne kritikuje Trumpa”. Zatim podvlači stvari koje je iznio Vance. On također kritizira način na koji se AfD postupa u Njemačkoj i optužio je Evropljane da ignoriraju važne probleme i ne shvaćaju zabrinutost ljudi ozbiljno:
“Društva se prebrzo mijenjaju u pogrešnom smjeru – to je nešto što biste trebali čuti od Amerike.” Rekao je da mu je drago što je Vance to izjavio.
Ali Vance se ne samo osvrnuo na to, već je to učinio i glavnom temom govora. Njegov napad na partnere jedinstven je za bezbjednosnu konferenciju – i dominantna tema u Minhenu. Ubrzo nakon pojavljivanja američkog potpredsjednika, ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) nazvao je Vanceove optužbe “neprihvatljivim”. U svom govoru, kancelar Olaf Scholz (SPD) kritizirao je miješanje u njemačke izbore:
“To nije prikladno – pogotovo ne među prijateljima i saveznicima.”
Scholz je potom upitan da li je u Vanceovom govoru bilo nečega što bi vrijedilo razmotriti. “Ah”, izgovara Sholz, zarađuje prvi smijeh i ironično dodaje: “Mislite na sve relevantne izjave o Ukrajini i bezbjednosti u Evropi?” Glasan smijeh se pretvara u dug aplauz. Kada je lider CDU Friedrich Merz kasnije upitan o njegovoj viziji mira za Ukrajinu, on je prvo preuzeo Vanceov govor:
“Poštujemo predsjedničke i parlamentarne izbore u SAD i očekujemo da SAD učine isto zauzvrat.” Pozivajući se na novinara AP-a kojem je Bijela kuća nedavno zabranila pristup, Merz objašnjava da to ne bi bilo moguće u Njemačkoj.
Uprkos gorućim pitanjima koja se tiču Ukrajine, Vanceov nastup na ovoj bezbjednosnoj konferenciji će vjerovatno ostati u pamćenju. Barem nije najavio povlačenje američkih trupa iz Evrope, čuje se u Minhenu.
Ali da li će tako i ostati, drugo je pitanje. Nejasno je i šta SAD konkretno planiraju učiniti da okončaju rat u Ukrajini.
