Ogromna količina otopljene vode koja se 2014. godine nakupila ispod grenlandskog ledenog pokrivača izazvala je poplavu tolikih razmjera da se probila prema površini kroz desetine metara čvrstog leda, slomivši ga i izbivši na otvoreno, piše ScienceAlert.
Ovo je prvi put da su naučnici dokumentovali takav fenomen na Grenlandu, što donosi nova saznanja o tome kako bi se otok mogao mijenjati dok se njegov ledeni pokrivač nastavlja topiti i oticati u more. Također, ovo otkriće pokazuje koliko otopljena voda koja se skriva ispod leda može biti moćna i destruktivna.
“Postojanje podledničkih jezera ispod grenlandskog ledenog pokrivača još je uvijek relativno nov koncept, i, kao što naša studija pokazuje, još mnogo toga ne znamo o tome kako ta jezera nastaju i kako mogu utjecati na čitav sistem ledenog pokrivača,” objašnjava glaciologinja Jade Bowling sa Univerziteta Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Naš rad pokazuje koliko je važno bolje razumjeti koliko često se ta jezera prazne i, što je ključno, kakve to posljedice ima po okolni led.”
Grenlandski ledeni pokrivač je ogromna masa leda koja prekriva veći dio otoka, s maksimalnom debljinom većom od tri kilometra. Ova zaleđena prostranstva sadrže golemu količinu vode, ako bi se u potpunosti otopila, globalni nivo mora porastao bi za oko 7,4 metra.
Tek su nedavno naučnici uspjeli zaviriti ispod površine koristeći avione opremljene radarom za snimanje dubina. Ta posmatranja otkrila su složen i dinamičan sistem. Ne samo da ispod ledenog pokrivača postoje tekuća jezera, već se ona pune i prazne otopljenom vodom, ponekad uzrokujući da se led izboči prema gore – fenomen poznat kao „vodeni mjehur“.
Međutim, poplava koja je dovoljno snažna da razbije led nešto je potpuno novo. Bowling i njen tim pronašli su dokaze o ovom nevjerovatnom događaju proučavajući satelitske podatke iz 2014. godine. Tokom deset dana, primijetili su da je područje od dva kvadratna kilometra iznenada izgubilo visinu za čak 85 metara, što odgovara visini srednje visokog nebodera.
Prije kolapsa, to područje se izdizalo 10 do 15 metara dok ga je voda gurala odozdo. Zatim se srušilo kada je oko 90 miliona kubnih metara vode naglo nestalo.
Oko kilometar nizvodno od mjesta sloma, istraživači su primijetili još čudnijih tragova. Veliko područje leda bilo je jako napuknuto, s ledenim blokovima visokim do 25 metara razbacanim po površini. Još dalje nizvodno, šest kvadratnih kilometara ledenog pokrivača bilo je potpuno ogoljeno.
“Kad smo ovo prvi put vidjeli, bilo je toliko neočekivano da smo pomislili da nešto nije u redu s našim podacima,” rekla je Bowling. “Međutim, kako smo nastavili s analizom, postalo je jasno da je riječ o posljedici ogromne poplave koja je izbila ispod leda.”
Naučnici tvrde da je pukotinsko područje nizvodno bila tačka kroz koju je voda izbila i krenula prema površini, brišući sve pred sobom. Iako su prethodne studije pokazale da se otopljena voda može kretati ispod leda, ovo je prvi put da su pronađeni dokazi da je izbila skroz do površine.
“Ono što smo otkrili u ovoj studiji iznenadilo nas je na mnogo načina. Naučilo nas je novim i neočekivanim stvarima o tome kako ledeni pokrivači mogu reagovati na ekstremne količine površinske otopljene vode, i naglasilo potrebu da bolje razumijemo složeni hidrološki sistem ispod leda – i sada i u budućnosti,” zaključuje glaciologinja Amber Leeson s Univerziteta Lancaster.
