Egipatski arheolozi otkrili su izgubljeno groblje staro oko 3.500 godina, koje krije pravo bogatstvo historijskih artefakata – od mumija i statua do rijetkog papirusa dugog 13 metara s dijelovima „Knjige mrtvih“.
Svitak je pronađen još 2023. godine na području Al-Ghuraifa, a prema riječima tadašnjeg glavnog sekretara Egipatskog vrhovnog vijeća za starine, Mostafe Waziryja, „odlikuje se izuzetno dobrim stanjem očuvanosti“. Ovaj rukopis imao je važnu ulogu u drevnim pogrebnim običajima Egipta, jer je bio zamišljen da pokojnicima pomogne da „navigiraju“ kroz zagrobni život.
„Knjiga mrtvih“ naziv je koji su savremeni naučnici dali zbirci drevnih egipatskih tekstova. Njihova izvorna imena često se prevode kao „Knjiga izlaska na dan“, a služila su kao priručnici za sigurno putovanje duše kroz zagrobni svijet. Takvi su zapisi često polagani uz tijelo preminule osobe u grobnicu.
Novo otkriveno groblje datira iz perioda Novog kraljevstva (oko 1550. – 1070. p.n.e.), jednog od najmoćnijih i kulturno najbogatijih razdoblja starog Egipta.
Osim rijetkog svitka, arheološki tim je otkrio i mumije, kamene i drvene sarkofage, amajlije te brojne figurice poznate kao šabti (ili ušabti). Ove male skulpture imale su simboličnu funkciju – vjerovalo se da služe pokojniku u zagrobnom svijetu, obavljajući zadatke umjesto njega.
U zvaničnom saopćenju egipatskog Ministarstva turizma i starina navodi se i pronalazak kanopskih posuda, koje su se koristile za čuvanje unutrašnjih organa pokojnika nakon balzamiranja.
Lara Weiss, direktorica njemačkog Roemer i Pelizaeus muzeja, stručnjakinja za „Knjigu mrtvih“, izjavila je za Live Science da je riječ o „izuzetnom otkriću“. „Ako je svitak zaista toliko dugačak i dobro očuvan, svakako se radi o velikom i značajnom pronalasku,“ naglasila je Weiss.
Uz svitak i figurice, arheolozi su pronašli i ostatke kamene arhitekture, kao i drvene kovčege koji su nekada sadržavali mumificirana tijela.
