Koliko je scenarija koju vojni planeri širom Evrope moraju uzeti u obzir, dok se čini da se rasprave o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu zahuktavaju.
Uz obećanje predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da će brzo okončati rat u Ukrajini, čak i ako to znači ustupanje teritorija Rusiji, Evropa pokušava shvatiti koju će ulogu igrati osim povećanja troškova odbrane i opskrbe Kijeva oružjem. Jedan od modela o kojem se raspravlja je raspoređivanje mirovne jedinice pod vodstvom Evrope kako bi se proveo potencijalni prekid vatre, piše Politico.
Ozbiljno su počeli razgovori o evropskim mirovnim snagama. Ali niko nije smislio kako pokrenuti razgovor naprijed.
“Ovo je najkritičnija odluka koju će Evropljani morati donijeti 2025.”, rekao je Franz-Stefan Gady, austrijski bivši vojni planer.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će njegova zemlja igrati “punu ulogu” u svim potencijalnim mirovnim snagama za Ukrajinu tokom prošlosedmične posjete Kijevu, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Evropljani moraju “izgraditi sigurnosne garancije” za Ukrajinu. Ministar vanjskih poslova Litve Kęstutis Budrys nije isključio mogućnost slanja vojske u Ukrajinu.
Trenutni pregovori fokusirani su na okupljanje snaga odvraćanja od do 50.000 vojnika iz pet do šest različitih evropskih zemalja, koje bi čuvale liniju razgraničenja između ukrajinskih i ruskih snaga u slučaju prekida vatre, prema dvojici evropskih diplomata. Prema zasebnom evropskom sigurnosnom dužnosniku, Britanci i Francuzi već su započeli neka preliminarna planiranja.
Ali malo je drugih zapadnih čelnika pokazalo takvu spremnost da vlastite vojnike izloži opasnosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je za Bloomberg da bi bilo kakve mirovne snage zahtijevale podršku SAD, ali malo je vjerovatno da su američke čizme na terenu s obzirom na Trumpovu izolacionističku sklonost.
Gady je rekao da je, ako se Ukrajina ne može pridružiti NATO-u, što je malo vjerovatno dok ratuje, nekakav plan koji uključuje mirovne snage “jedina igra u gradu”.
“Posljedice primirja koje se ne nadzire, koje nema potpore [od] evropskih snaga, a koje nema podrške [od] snaga SAD, najvjerovatnije će biti sukcesijski rat, krvaviji i destruktivniji”, rekao je.
Macron je naizgled bio sam u februaru 2024. kada je odbio isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, ali mnogo toga se može promijeniti u godinu dana.
Prebacite se u decembar, kada se francuski predsjednik susreo s tadašnjim novoizabranim predsjednikom Trumpom i Zelenskim na marginama ponovnog otvaranja katedrale Notre Dame u Parizu. Trump je navodno tražio od Macrona i Zelenskog da predstave “vjerodostojno rješenje” za Ukrajinu. Nekoliko dana kasnije, Zelenskij je javno rekao da je raspoređivanje evropskih trupa izvediva ideja.
Činilo se da izgledi za mirovne snage napokon dobivaju zamah. Macron je, osjetivši priliku, u posljednji trenutak krenuo u posjet Varšavi kako bi pridobio Poljake na stranu.
Ali razgovori su stali prije nego što su stvarno mogli započeti. Poljski premijer Donald Tusk rekao je novinarima da želi “prekinuti sve špekulacije” o toj ideji. Macron je pak skratio svoj posjet, tobože iz unutarnjopolitičkih razloga.
“To je stani i kreni”, rekao je Nicolas Tenzer, predavač na Sciences Po u Parizu. “Ima puno oklijevanja. Emmanuel Macron je snažno forsirao ovu ideju… i moj je dojam da se razgovori nastavljaju s nizom zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, baltičke i nordijske države, a možda i Češku”, rekao je.
Za Tenzera i druge analitičare, oklijevanje se kreće od rizika raspoređivanja trupa u Ukrajinu, vjerovatnosti trajnog prekida vatre i neizvjesnosti oko Trumpovih namjera.
Ali prema to dvoje evropskih diplomata koji su razgovarali s POLITICO-om, razgovori se nastavljaju.
Gady je rekao da je jedan od modela koji daje inspiraciju ono što je bivši predsjednik SAD Bill Clinton jednom nazvao “najstrašnijim mjestom na zemlji”: demilitarizirana zona koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju, dvije zemlje koje su tehnički još uvijek u međusobnom ratu.
Visoki francuski vojni časnik rekao je za POLITICO da kakav god okvir bude odabran, vjerovatno će se brzo pojaviti sada kada je Trump predsjednik i želi “diplomatske pobjede unutar svojih prvih 100 dana”.
Međutim, oficir, kojem je odobrena anonimnost kako bi iskreno govorio, upozorio je da postoji “puno stvari koje bi mogle pokvariti” mirovni plan.
Sve ovo može biti uzalud. O svim mirovnim snagama moraju se dogovoriti Rusija i Ukrajina, napominje François Heisbourg, viši savjetnik londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije.
