Utrka za vladanje širim Arktikom i njegovim golemim mineralnim resursima i ključnim vodenim putovima je sve više, a kulminiralo je ove sedmice kada je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump pokrenuo plutajuću vojnu akciju za zauzimanje Grenlanda od Danske.
Viši Trumpov saradnik potvrdio je da se grenlandski gambit odnosi na širu geopolitičku dinamiku, budući da SAD gleda na sve ratoborniju Rusiju kao na suparnika za prevlast na Arktiku, piše Politico.
“Ovdje se ne radi samo o Grenlandu. Ovdje se radi o Arktiku. Imate Rusiju koja pokušava postati kralj… To su nafta i plin. To je naša nacionalna sigurnost. To su ključni minerali”, rekao je Mike Waltz, Trumpov izbor da bude nacionalni savjetnik za sigurnost, na Fox Newsu u srijedu.
Ostale arktičke zemlje oprezno promatraju, poput Norveške sa svojim otocima Svalbard na krajnjem ledenom sjeveru, što bi moglo privući imperijalističko oko ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Norveški premijer Jonas Gahr Store u četvrtak je odbacio svaku zabrinutost o potencijalnoj ranjivosti arhipelaga. “Svalbard je Norveška, a Svalbard je siguran”, rekao je Store na norveškom servisu NRK.
Ali Svalbard – dom više polarnih medvjeda nego stanovnika – leži duž morskog puta kojim ruska Sjeverna flota mora proći da bi stigla do Atlantskog okeana, što ga čini strateški važnim za Moskvu iako već posjeduje više arktičke teritorije od bilo koje druge zemlje.
Nekoliko naselja na Svalbardu, gdje živi oko 2.500 ljudi, naseljeno je Rusima, još iz sovjetske ere, koji uglavnom žive u drugom po veličini gradu Barentsburgu. Na otoku se također nalazi Pyramiden, napušteni grad rudara u kojem Lenjinov kip gleda na cengtralni trg.
Svalbardski ugovor, potpisan 1920. godine, daje Norveškoj suverenitet nad arhipelagom, ali dopušta svim drugim potpisnicama da iskorištavaju njegove prirodne resurse, što trenutno uključuje 48 strana, uključujući SAD, Rusiju i Japan. Međutim, danas to pravo koriste samo Rusija i Norveška. Svalbard je također demilitarizirana zona bez viza zahvaljujući sporazumu, a uglavnom privlači istraživače i turiste. Većina stanovnika radi u rudarstvu.
Napetosti na ledu su, međutim, rasle.
Godine 2022., kada je Norveška počela blokirati ruske brodove na putu za Barentsburg kako bi se pridržavala ekonomskih sankcija usmjerenih protiv Moskve, Kremlj je poludio i optužio Norvešku za kršenje ljudskih prava.
Godine 2024. Rusija je provokativno postavila sovjetske zastave u gradovima Barentsburgu i Piramidi naseljenim Rusima i najavila da će otvoriti novi naučni centar za polarna istraživanja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da Moskva sa zanimanjem prati razvoj događaja na Grenlandu.
“Arktik je zona naših nacionalnih interesa, naših strateških interesa”, rekao je Peskov tokom brifinga. “Zainteresirani smo za očuvanje atmosfere mira i stabilnosti u arktičkoj zoni.”
Najveća opasnost s Trumpovom fiksacijom na preuzimanje Grenlanda je potencijalna inspiracija koju bi mogla dati suparničkim silama da počnu djelovati u istom imperijalističkom duhu, upozorili su promatrači Arktika.
Andreas Osthagen, istraživač na norveškom Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, rekao je za Politico da bi izjave poput Trumpove mogle isprovocirati druge aktere, posebno Rusiju ili Kinu, da vide “upotrebu vojne sile protiv druge zemlje za ostvarivanje svojih nacionalnih interesa kao legitimno sredstvo operacija u međunarodnim poslovima.” (Za Kinu je to trenutno vjerovatnije da uključuje agresiju na Tajvan nego na Arktik.)
“Što je, naravno, ono protiv čega se SAD i zapadni poredak pokušavaju suprotstaviti posljednjih sedam ili osam decenija”, dodao je O.
“Grenland je dosta daleko od Rusije. Bio bih više zabrinut zbog drugih ciljeva poput finske granice, norveškog arhipelaga Svalbard ili čak morske granice između SAD i Rusije. Mislim da su oni ranjiviji […] od Grenlanda per se,” rekao je.
Dok je Osthagen rekao da Peking možda nema militarističke ambicije, u oktobru prošle godine dva američka kongresmena, jedan demokrata i jedan Republican, sugerirao je da Norveška nema dovoljnu kontrolu nad kineskim istraživačima na Svalbardu na stanici Yellow River gdje se odvijaju naučne studije.
Norveška bi, iskreno, trebala ponovno razmisliti o svojoj sigurnosnoj politici u vezi Svalbarda i Arktika, rekao je Tore Wig s Odsjeka za političke nauke na Univerzitetu u Oslu.
“Trebali bismo biti zabrinuti da bi se Svalbard mogao iskoristiti kao adut za pregovaranje u dogovorima koji se odnose na sigurnost Arktika”, rekao je Wig o izgledima da Washington i Moskva pokušaju podijeliti Arktik. “Kada Sjedinjene Države ne poštuju međunarodne ugovore — što Trump pokazuje u svojim komentarima re. Grenland — ovo stavlja sve u igru.”
