Godišnjica obnove Starog mosta: Simbol grada, suživota i obnove povjerenja u Mostaru


Danas se navršava 21 godina od svečanog otvorenja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, jednog od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine i snažne poruke nade, pomirenja i obnove.

Most koji je izvorno sagrađen 1566. godine, u potpunosti je obnovljen i svečano otvoren 23. jula 2004. godine, uz prisustvo državnih i međunarodnih zvaničnikas te brojnih građana iz cijelog svijeta.

Obnova Starog mosta, koji je srušen 9. novembra 1993. godine tokom ratnih sukoba, trajala je gotovo pet godina.

Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih projekata poslijeratne obnove, koji je imao i simbolično značenje – ponovno povezivanje dvije obale rijeke Neretve, ali i obnovu veza među ljudima, narušenih tokom rata.

Sporazum o obnovi Starog mosta potpisan je u junu 1999. godine u Mostaru, a inicirali su ga UNESCO, Grad Mostar i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Projekt je finansiran kroz kombinaciju donacija i povoljnih kredita.

Ukupna vrijednost iznosila je više od 15 miliona američkih dolara, od čega je Svjetska banka po prvi put u historiji odobrila kredit za kulturnu baštinu

Podršku su dale i vlade Italije, Turske, Nizozemske, Francuske, Hrvatske, kao i Grad Mostar te Razvojna banka Vijeća Evrope.

Za realizaciju projekta osnovana je posebna Agencija za obnovu Starog mosta i kulturne baštine Mostara (PCU), koju su predvodili Rusmir Ćišić i Tihomir Rozić.

Radovi su podrazumijevali iznimno precizan inženjerski i konzervatorski pristup – pripremljeno je 1.088 kamenih blokova iz kamenoloma Mukoša, koji su ručno obrađeni i ugrađeni na temelju fotogrametrijskih snimaka starog luka.

Korišteni su tradicionalni materijali: vapneni mort, olovo i izolacija na bazi gline i boksita, a izvedbeni nadzor povjeren je hrvatskoj kompaniji OMEGA Engineering iz Dubrovnika.

Turska firma ER-BU iz Ankare izabrana je kao glavni izvođač radova, dok je projekt izradila italijanska firma General Engineering iz Firence. Laboratorijska ispitivanja materijala obavljali su renomirani instituti iz Njemačke, Hrvatske i BiH.

Polaganje prvog kamenog bloka na luk mosta 14. aprila 2003. godine označilo je početak ključne faze radova, a završni kamen ugrađen je 20. augusta iste godine. Svečanost otvorenja 23. jula 2004. godine pratili su brojni uzvanici, među kojima su bili britanski princ Charles, predsjednici Hrvatske i Italije, premijeri nekoliko zemalja te posebni izaslanik Vatikana.

Na dan otvorenja u Mostar su sletjela 22 aviona, a događaj je direktno prenosilo više od 28 međunarodnih televizijskih kuća, uključujući CNN.

Za otvorenje je akreditirano više od 600 novinara, snimatelja i fotoreportera iz zemlje, regije i svijeta.

Bio je to, kako je tada naglašeno, jedan od najvažnijih događaja u poslijeratnoj BiH, koji je privukao globalnu medijsku pažnju i vratio Mostar na svjetsku kartu kulturnih i turističkih središta, kazao je voditelj Press centra Miroslav Landeka.

“Otvorenje Starog mosta znači historijsku prekretnicu za Mostar. On više nije politički simbol, već most koji pripada svim građanima, simbol zajedništva, kulture i budućnosti”, izjavio je tadašnji gradonačelnik Neven Tomić.

Godinu kasnije, 15. jula 2005., obnovljeni Stari most uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Time je potvrđena njegova iznimna vrijednost ne samo kao građevinskog i historijskog spomenika, već i kao simbola međunarodnog kulturnog dijaloga.

Stari most, kako je zapisao nobelovac Ivo Andrić, „važniji je od kuća, svetiji od hramova“ jer je „svačiji i prema svakom jednaki“. I danas, 21 godinu nakon obnove, ostaje trajni podsjetnik na snagu zajedničke volje da se nadvladaju podjele i ponovo izgradi Mostar – grad mostova, sjećanja i nade.

Related Posts

1 of 606