Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u ponedjeljak da je krajnje vrijeme da ruski predsjednik Vladimir Putin shvati kako će ga nastavak „kolonijalnog rata“ protiv Ukrajine skupo koštati, i vojno i diplomatski.
Odgovarajući na pitanja o nedavnom početku pregovora između Moskve i Kijeva u Istanbulu, Barrot je naglasio da Francuska još uvijek čeka „prvi znak“ od Putina koji bi pokazao iskrenu namjeru za postizanje prekida vatre i pregovore o pravednom i trajnom miru u Ukrajini.
„Do sada smo vidjeli samo izbjegavanje i taktičko kupovanje vremena kako bi nastavio rat“, rekao je Barrot, dodavši da Evropska komisija u saradnji sa američkim Kongresom priprema novi snažan paket sankcija.
Tokom vikenda, Barrot se sastao s američkim senatorima Lindseyjem Grahamom i Richardom Durbinom, koji pripremaju američku verziju sankcija.
Barrot je također istakao da su u nedavnom velikom ukrajinskom napadu navodno pogođena 42 ruska vojna aviona na četiri različite baze.
Upozorio je da takve eskalacije ne bi trebale zaustaviti pregovore, te naglasio da su zapadni saveznici Ukrajine odlučni natjerati Putina za pregovarački stol, ako to sam ne učini.
„Ukrajinci, koji se bore za svoju slobodu, suverenitet i teritorijalni integritet, ni blizu nisu predaji dok Putin nastavlja agresiju“, rekao je Barrot.
Ponovno je potvrdio opredijeljenost Francuske da stoji uz Ukrajinu i pojača pritisak na Moskvu kako bi se rat zaustavio i postigao mir.
Od početka rata između Moskve i Kijeva u februaru 2022. godine, Turska igra ključnu ulogu u dovođenju Rusije i Ukrajine za pregovarački sto. U 2022. godini Turska je bila domaćin pregovora u Antaliji i Istanbulu, a prošlog mjeseca, tri godine kasnije, dvije strane su se ponovno direktno susrele u Istanbulu.
Druga runda mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine počela je u ponedjeljak u Istanbulu, uz posredovanje Turske.
Ovaj sastanak označava drugu rundu pregovora koje je ugostila Turska, nakon sesije od 16. maja u Istanbulu, gdje su se strane složile da razmijene po 1.000 zarobljenika i iznijele stavove o mogućem prekidu vatre.
Obje strane također su izrazile spremnost da nastave dijalog radi deeskalacije sukoba.
Ankara je tokom cijelog rata održavala bliske odnose i s Moskvom i s Kijevom, te je više puta nudila posredovanje kako bi se omogućio dijalog i postigao mir.
