Zabrinutost zbog ekonomske stabilnosti nakon hapšenja istanbulskog gradonačelnika Ekrema Imamoglua izazvala je potres na turskom finansijskom tržištu koji se već danima ne smiruje. Masovni protesti oporbenih simpatizera koji su buknuli nakon hapđenja glavnog političkog rivala predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana – samo nekoliko dana prije Imamogluove očekivane objave kandidature za predsjednika države – za posljedicu imaju pravi egzodus stranog kapitala iz Turske.
Turska berza potonula je oštro u srijedu, kad je Imamoglu uhapšn, u vrijednost tamošnje valute pala je 12 posto, na najnižu vrijednost prema dolaru u historiji od 42 lire. Kako bi zaustavila slobodni pad lire, turska centralna banka morala je ubrizgati do sada najveću količinu strane valute, čak 10 milijardi dolara. Trenutno kurs iznosi 38 lira za dolar. Politička kriza samo će dodatno raspiriti problem gubitka vrijednosti lire. Naime, u zadnjih godinu dana turska je valuta oslabila 15 posto prema američkom pandanu, a u zadnjih pet godina čak 83 posto.
Erdoganov udar na opoziciju izazvao je i rasprodaju turskih dionica. Indeks Istanbulske burze u srijedu je pao devet posto, najviše u četiri godine, a prodajni pritisak traje još uvijek. U petak ujutro najvažniji turski BIST 100 indeks potonuo je dodatnih sedam posto, pa za ovu godinu bilježi minus od devet posto. Ekrem Imamoglu uhapšen je i osumnjičen za niz kaznenih djela, među ostalima za terorizam i organizirani kriminal.
Tužiteljstvo je naložilo hapšenje još stotinu poslovnih ljudi, novinara i članova Republikanske narodne stranke (CHP). Ekrem Imamoglu trebao je na saboru CHP-a 23. marta biti izabran za predsjedničkog kandidata. Popularni 57-godišnji istanbulski gradonačelnik osvojio je u aprilu prošle godine lokalne izbore u tom gradu, a slovi za najozbiljnijeg rivala predsjedniku Erdoganu na izborima. Ankete pokazuju da bi Imamoglu odnio glatku pobjedu nad sadašnjim predsjednikom. Analitičari turskih političkih zbivanja ocjenjuju kako je Imamogluovo uhićenje do sada najveći udar Erdoganova režima na tursku demokraciju.
“Turska je i ranije bila u problemima, ali ovo je sada politički slobodni pad. Ovo je nova dimenzija u turskom odmicanju od demokracije”, komentirao je za CNBC neovisni ekonomist Arda Tunca.
Inozemni ekonomski analitičari smatraju da bi kurs iznad 40 lira za dolar snažno razbuktao inflaciju koju turska centralna banka – zahvaljujući dobrim dijelom i Erdoganovom poimanju ekonomije i politike – već godinama ne uspijeva držati pod kontrolom.
U februaru je iznosila više od 39 posto, a CHP baš na visokoj inflaciji temelji svoju kampanju. Daljnji odljev stranog kapitala iz turske valute prisilio bi središnju banku na dodatno povećanje ključne kamatne stope koja je na ionako vrtoglavih 42,5 posto.
