U trenutku kada energetska sigurnost postaje pitanje opstanka, Federacija BiH je na raskrsnici — ili će hrabro zakoračiti ka održivoj energetskoj budućnosti, ili rizikovati ekonomsko zaostajanje i gubitak konkurentnosti. Ovo je bila centralna poruka konferencije „Energetski zaokret — put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji“, održanoj nedavno u Tuzli.
„Energetska politika nije samo stvar kilovata i megavata. To je pitanje sigurnosti, pozicije na međunarodnoj sceni i budućnosti naše djece“, poručio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, jasno dajući do znanja da vrijeme za odugovlačenje više ne postoji.
Energetski sektor FBiH nalazi se pod snažnim pritiskom. Proizvodnja električne energije pala je za 23% u posljednje četiri godine, dok termoelektrane rade s manje od 70% kapaciteta. Rudnici se suočavaju s deficitom od 1,5 miliona tona uglja godišnje, a finansijski gubici prelaze 1,19 milijardi KM. Nekadašnji izvoznik, BiH sve češće pribjegava uvozu električne energije.
U odgovoru na ovu krizu, Vlada FBiH je tokom 2023. godine pokrenula niz reformi: održana je tematska sjednica o energetici, doneseni su novi zakoni, a investicije u obnovljive izvore pokrenute su u Poklečanima, Banovićima i na Vlašiću. U saradnji s UNDP-om izrađeno je 11 strateških studija, a obezbijeđeno je i 72 miliona eura za pravednu tranziciju. Zatvaranje RMU Zenica predstavlja početak dubinskih promjena, ali i znak da su pravi izazovi tek pred nama.
Vlada FBiH je stoga usvojila set hitnih mjera za period do 2027. godine, usmjerenih na konkretne izazove koji dolaze, prije svega zbog uvođenja evropskih CBAM i ETS regulativa koje mogu ozbiljno pogoditi izvozno orijentisane kompanije, posebno one čiji proizvodi zavise od porijekla električne energije. Pored toga, neophodno je hitno povećati proizvodnju uglja za dodatnih 1,5 do 2 miliona tona godišnje, uz istovremenu revitalizaciju termoelektrana. Nikšić je jasno naglasio da gašenje termo blokova zbog neodržavanja nije prihvatljiva opcija.
„Ne možemo dozvoliti da blokovi propadnu zbog neodržavanja. Gubici rudnika ne smiju zasjeniti prava radnika koji ondje zarađuju za život“, naglasio je Nikšić.
Planom je predviđena restrukturacija rudnika, optimizacija poslovanja i kadrovsko osvježavanje sektora. Cilj je efikasna i odgovorna tranzicija — bez socijalnih potresa.
Jedan od ključnih koraka je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji Elektroprivrede BiH na 50%. Prioriteti uključuju obnovu hidroelektrana, uključujući povratak HE „Čapljina“ u punu funkciju, te razdvajanje distribucije i formiranje nezavisnog operatora sistema.
Modernizaciju će pratiti i povećanje energetske efikasnosti — ulaganjima u utopljavanje zgrada i smanjenje potrošnje energije. Paralelno s tim, gasna tranzicija dobija sve više na značaju. Južna, sjeverna i zapadna gasna konekcija s Hrvatskom predstavljaju ključne pravce za stabilno snabdijevanje u budućnosti.
Strategija Federacije do 2050. godine jasno je usmjerena na dekarbonizaciju u skladu s evropskim Zelenim planom i obavezama iz Pariškog sporazuma. Razvoj obnovljivih izvora, širenje gasne mreže i ulaganja u energetsku efikasnost trebaju biti temelj za novu, održivu ekonomiju.
„Zelena ekonomija mora postati stub našeg razvoja. To je šansa za mlade, obrazovane ljude i za novu eru ekonomskog rasta. Naša je odgovornost da generacijama koje dolaze ostavimo sigurniji, pravedniji i otporniji energetski sistem“, poručio je premijer Nikšić.
