Kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin danas su osudili ono što su nazvali sve agresivnijim ponašanjem SAD-a te su najavili produbljivanje već bliskih odbrambenih i vojnih odnosa.
U jasnoj poruci Washingtonu, čiji je šef diplomatije prošli mjesec boravio u Kini kako bi uvjerio Peking da ograniči odnose s Moskvom, Xi je dao do znanja da su Rusija i Kina skladne po nizu važnih pitanja, uključujući rat u Ukrajini, te da će se oduprijeti pokušajima Zapada da ugrozi njihov odnos.
I dok je u Pekingu pažljivo koreografirano pokazivanje snage, pritom misleći na nasmijane i vesele Xija i Putina, atmosfera u Evropi nije mogla biti manje vesela, piše CNN u svojoj analizi.
Slovački premijer Robert Fico jučer je pogođen s više hitaca i teško ranjen u pokušaju atentata.
Iako je prošao višesatnu operaciju i stanje mu je bilo kritično, sada je navodno izvan životne opasnosti. Mnogi detalji o atentatu još uvijek nisu jasni. Dramatični događaj naglasio je predosjećaj krize u regiji, osjećaj da se, koliko god situacija bila napeta, hitno treba pripremiti jer bi mogla postati mnogo gora.
U deset dana otkako je Putin položio zakletvu za još jedan mandat, svoj peti kao predsjednika Rusije, njegove snage su pokrenule iznenadni napad na sjeveroistočnu Ukrajinu, približavajući se drugom najvećem gradu u zemlji, Harkivu, i zauzimajući nekoliko ukrajinskih sela.
Prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je otkazao sva svoja putovanja u inostranstvo, ruski napad ima za cilj prisiliti Ukrajinu da rastegne svoje odbrambene linije.
Taktički, moskovski napad ojačao je pozicije na terenu uoči dolaska obećanog američkog oružja u Ukrajinu. Politički, dolazi nekoliko mjeseci prije mogućeg povratka bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je nagovijestio da neće nastaviti pružati podršku Kijevu kao predsjednik Joe Biden.
Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron nazvao je to “iznimno opasnim trenutkom”. Rusija je, rekao je, praktički “ponovno izvršila invaziju.”
Kao dodatak već sumornoj atmosferi, Evropljani su gledali kako Putinovi saveznici u Gruziji, bivšoj sovjetskoj republici, ignoriraju masovne proteste na ulicama i odobravaju takozvani zakon o “stranim agentima”, koji je gotovo kopija onoga koji koristi Kremlj za gušenje prodemokratske opozicije. To je bila pobjeda za Moskvu i poraz za veliku većinu Gruzijaca koji žele da njihova zemlja uđe u demokratsku Evropsku uniju.
Postizanje pobjeda bez rata je jeftinije. Zato se Moskva miješa i u Moldaviju, još jednu bivšu sovjetsku republiku koja se nada priključiti Evropskoj uniji, i zato postoje sve jači dokazi o stalnim ruskim kampanjama za uplitanje u mnoge izbore diljem Evrope i drugdje, širenjem dezinformacija i poticanjem političkih napetosti.
Zanimljivo je da je slovačko ministarstvo vanjskih poslova optužilo Rusiju za miješanje u slovačke izbore koje su dovele Fica, Putinovog obožavatelja, na vlast. Moskva je te optužbe, naravno, negirala.
Govoreći medijima ispred bolnice u kojoj se liječi Fico, ministar unutrašnjih poslova zemlje upozorio je da Slovačka stoji “na rubu građanskog rata” zbog političkih napetosti. Ministar je također opisao napad kao politički motiviran, rekavši da je osumnjičenik rekao policiji da se ne slaže s Ficovom politikom.
Ono što je počelo kao ruska invazija na Ukrajinu prije više od dvije godine pretvorilo se u epohalni izazov za Evropu.
S ruskim napredovanjem u Ukrajini, cijela regija shvata da se ovaj sukob ne tiče samo opstanka bivše sovjetske republike. Svakim danom postaje sve jasnije da će ono što je počelo u Ukrajini promijeniti Evropu u godinama koje dolaze.
Ranije ove sedmice u Moskvi Putin je napravio još jedan iznenadni potez, smijenivši dugogodišnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua. Zamijenio ga je Andrej Belousov, bivši državni dužnosnik koji je ekonomista i dobro upućen u “pitanja vojno-industrijskog kompleksa”, prema stručnjacima, sugerirajući da je plan sada transformirati Rusiju u punopravnu ratnu ekonomiju.
Sada i Evropa ubrzava svoje pripreme, ne samo za podršku Ukrajini već i za svoju odbranu.
Nije prošlo dugo otkako je Ukrajina izgledala kao da ima prednost, tjerajući Rusiju s teritorija koje je okupirala. Sada se sve to promijenilo. Kada su krajnje desničarski republikanci u Zastupničkom domu SAD-a zaustavili paket vojne pomoći na dugih šest mjeseci, Rusija je preokrenula tok događaja.
Pomoć je odobrena prošlog mjeseca, ali prekasno. Trebat će neko vrijeme da pomoć stigne, a čak i tada neravnoteža u vojnim zalihama će se nastaviti.
Ruska militarizirana ekonomija, pod sistemom koji ne trpi pritužbe, pod kontrolom Putina, ne prima samo oružje iz Irana i Sjeverne Koreje i, prema SAD-u, ključnu pomoć iz Kine, koju Kina smiješno negira, tvrdeći da je neutralna. Rusija također proizvodi tri puta više artiljerijskih granata od ukrajinskih pristaša.
