Helsinški parlament građana Banja Luka organizirao je u Banjoj Luci javnu tribinu „Životna sredina-upravljanje i zaštita urbanih i ruralnih područja“.
Na tribini se govorilo o problemima i potrebama urbanih sredina, te je predstavljeno nekoliko inicijativa u ovoj oblasti iz Bosne i Hercegovine i Srbije.
Takođe, na tribini se razgovaralo o potrebama i zaštiti ruralnih sredina, sa posebnim akcentom na rudarenje.
Na tribini su govorili Olga Andrić, Institut za urbane politike, Beograd, Sanda Vukojević, Inicijativa za Kupusište, Banja Luka, Zoran Poljašević, Čuvari Ozrena, Doboj, Zoran Ninić, Inicijativa za Bistricu, Prijedor i Dejan Rakita, novinar, Banja Luka.
Opći zaključak je da se prilikom iskorištavanja prirodnih resursa u komercijalne svrhe uglavnom izbjegavaju zakoni i dozvole, te da se građanski aktivizam ignoriše i sputava.
Olga Andrić podsjetila je da je aktivizam građana iz ovog udruženja pokrenut kada je počelo rušenje na Savamali zbog gradnje Beograda na vodi.
“Cijeli taj postupak je bio netransparetan, izgrađene su ogromne stambene površine bez demografske opravdanosti, a sve iza paravana da građevina razvija Srbiju i povećava BDP”, rekla je Andrić i dodala kako se na prostoru Beograda na vodi „ne primjenjuju zakoni Srbije već Ujedinjenih Arapskih Emirata“.
Ona je navela da su na početku aktivističke borbe prolazili kroz razne situacije, a da ih institucije sada apsolutno ignorišu u vezi bilo kakve inicijative.
Zoran Poljašević sa Ozrena rekao je da je trenutno status quo kada je u pitanju geološko istraživanje na ovoj planini.
“Kada smo saznali šta se sprema, udružili smo se i dobro istražili. Dokumentovali smo nadležnom Ministarstvu da privatna kompanija nema potrebne dozvole za geološko istraživanje, a riječ je o namjeri da se na Ozrenu iskopava nikl i kobalt koji su kancerogeni i visokotoksični”, objasnio je Poljašević, inače inženjer zaštite životne sredine.
Poljašević je napomenuo da je područje Ozrena poznato po visokokvalitenoj vodi u kojoj se nalaze rakovi, a da bi iskopavanjem ruda to sve bilo ugroženo. Podsjetio je i da je to područje predviđeno da bude proglašeno zaštićenim područjem.
Mještani sela Bistrica kod Prijedora već nekoliko mjeseci protestuju zbog rudarenja u svom selu.
“Mi smo samo jednog dana ugledali crne džipove i ljude u crnom sa sunčanim naočarama koji su došli u selo. Sve je podsjećalo na 1992. godinu, samo nije bilo oružja. Veoma brzo su krenuli da kopaju lignit i to bez ikakve dozvole i tako su radili više od šest mjeseci, uprkos našim svakodnevnim protestima”, rekao je Zoran Ninić iz Bistrice.
On je upozorio da je privatnoj kompaniji sve dozvoljeno da rade bez dozvola, a da su mještani koji su se pobunili nazivani stranim plaćenicima nevladinih organizacija i stranih ambasada.
“Rijetko koje selo ima školske djece ko naše – oko 30 njih ide u školu. Za dvadesetak godina neće ih biti ni dvoje”, zaključio je Ninić.
On je istakao i činjenicu da je jednom njegovom komšiji juče u Osnovnom sudu u Prijedoru počelo suđenje zbog “ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja po prijavi policije jer je protestovao kada su kamioni počeli da kopaju u selu”.
Sanda Vukojević, inicijativa Kupusište Banja Luka, podsjetila je da su stanari saznali za ideju gradnje ćiriličnih slova na ovoj zelenoj površini saznali u februaru.
“Nebrojno puta smo tražili od Gradske uprave dokumentaciju. Ni danas nismo dobili ništa, a napravili su dječje igralište. Mi odustati nećemo od naših zahtjeva, a to je da se slova izmjeste sa lokacije tzv. Kupusište”, poručila je ona.
