Sjevernoatlantski savez (NATO), odbrambeni savez 32 zemlje, nalazi se u periodu intenzivnog trošenja, s planovima da u narednoj deceniji usmjeri milijarde u svoje vojske i sigurnosne sisteme.
Međutim, to je rasipanje koje si neke evropske članice NATO-a, koje se suočavaju s ogromnim i rastućim dugovima, teško mogu priuštiti, piše CNN.
„Nešto ovako neviđeno u mirnodopsko vrijeme – tako masovno povećanje potrošnje na bilo koju stavku, a posebno na odbranu“, rekao je za CNN Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
Prošlog mjeseca članice NATO-a su se dogovorile da povećaju cilj za izdvajanje za odbranu na 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine – što je više nego dvostruko od sadašnjeg cilja od 2%, a riječ je o povećanju koje američki predsjednik Donald Trump traži već godinama.
Ovo obećanje dolazi u trenutku kada evropske članice NATO-a moraju da se suoče s agresivnom Rusijom i Amerikom koja se povlači iz svoje dugogodišnje uloge garanta sigurnosti regiona.
Vlade imaju tri opcije da ispune novi cilj potrošnje – da smanje druge izdatke, povećaju poreze ili se dodatno zaduže – ali su analitičari za CNN rekli da je svaka od tih opcija politički neprihvatljiva ili dugoročno neodrživa za evropske članice NATO-a koje su već duboko zadužene.
„Mnoge zemlje Evropske unije suočavaju se s teškim fiskalnim ograničenjima“, napisali su ranije ovog mjeseca analitičari iz Bruegela, istraživačkog centra sa sjedištem u Briselu. „Nerealno je očekivati da će zemlje koje se decenijama bore da dostignu cilj od 2% za odbranu sada vjerodostojno prihvatiti mnogo viši, slabo opravdan cilj.“
Mnoge NATO zemlje nisu uspjele ispuniti prethodni cilj od 2%, koji je postavljen 2014. godine. Većina ih je povećala potrošnju posljednjih godina kao odgovor na sveobuhvatnu invaziju Rusije na Ukrajinu 2022. – toliko da izvršna vlast EU očekuje da će 23 članice NATO-a iz EU ove godine ispuniti taj cilj, gledano zbirno prema njihovom BDP-u.
Ali sada moraju ići i dalje.
Novi cilj od 5% uključuje obavezu članica NATO-a da izdvajaju ekvivalent od 3,5% svog godišnjeg BDP-a na tzv. „osnovne“ potrebe odbrane, poput naoružanja, dok bi preostalih 1,5% bilo usmjereno na podršku odbrambenom sektoru, poput lučke infrastrukture. Za neke zemlje to će značiti pronalaženje dodatnih desetina milijardi dolara godišnje.
Frank Gill, viši analitičar za suvereni kreditni rejting za Evropu, Bliski Istok i Afriku u S&P Global Ratingsu, smatra da će samo ispunjavanje cilja od 3,5% zahtijevati od evropskih zemalja, uključujući i Veliku Britaniju, da se masovno zadužuju. Neke zemlje bi mogle smanjiti ili preraspodijeliti državnu potrošnju kako bi smanjile iznos koji moraju posuditi, kaže on, ali to bi moglo biti vrlo teško.
„Mnoge evropske vlade suočavaju se s drugim fiskalnim pritiscima… među kojima su i starenje stanovništva, što u suštini vodi još većim izdvajanjima za penzije“, rekao je Gill za CNN. „Politički je vrlo izazovno srezati takve troškove.“
Fratzscher iz njemačkog DIW-a se slaže.
Za većinu NATO zemalja, tvrdi on, smanjenje potrošnje je „potpuno nemoguće“. „Evropa brzo stari“, rekao je. „Potpuno je iluzorno vjerovati da bi… vlade u Evropi mogle štedjeti na javnim penzijama, zdravstvu, ili brizi generalno.“
Jedini održiv način da se finansira „ovakav obim dodatne (odbrambene) potrošnje“ na koju se NATO sada obavezao jeste povećanje poreza, smatra Fratzscher. Ipak, ni politička volja ni javna podrška za „tako dramatično usmjerenje potrošnje u ovom pravcu… i prihvatanje posljedica“ – ne postoje.
Samo dodatno zaduživanje je također nezgodna opcija u Evropi, gdje su mnoge vlade već opterećene dugovima koji su blizu ili čak veći od veličine čitave ekonomije njihove zemlje.
Ako sve ostane nepromijenjeno, samo ispunjavanje cilja od 3,5% za „osnovnu“ odbranu moglo bi dodati oko 2 triliona dolara ukupnom državnom dugu evropskih članica NATO-a, uključujući i Veliku Britaniju, do 2035. godine, prema nedavnoj analizi S&P Global Ratingsa. To se poredi s ukupnim BDP-om EU i Velike Britanije od 23,1 trilion dolara, prema podacima Svjetske banke za 2024. godinu.
Taj dodatni dug bio bi posebno teško podnošljiv za zemlje poput Italije, Francuske i Belgije. Ove članice NATO-a imale su krajem 2024. godine neke od najviših omjera javnog duga prema BDP-u: Italija 135%, Francuska 113%, a Belgija 105%, prema podacima statističkog ureda EU.
To su već sada veliki tereti. U utorak je francuski premijer François Bayrou rekao da druga najveća ekonomija EU rizikuje „slamanje pod teretom duga“. Upozorio je da će, ako se ništa ne promijeni, samo kamata koju Francuska plaća na svoj dug narasti na 100 milijardi eura (117 milijardi dolara) do 2029. godine, čime će postati najveća pojedinačna stavka u budžetu vlade. Ipak, i dalje podržava povećanje potrošnje na odbranu, uz istovremeno ograničenje drugih državnih izdataka.
EU pokušava olakšati svojim članicama da investiraju u sigurnost. Brisel je izuzeo troškove za odbranu iz svojih strogih fiskalnih pravila i obećao osnivanje fonda od 150 milijardi eura iz kojeg bi države mogle posuđivati po povoljnim kamatama za ulaganja u odbranu.
