Član izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB) Piero Cipollone kazao je pred Odborom za ekonomiju Evropskog parlamenta kako bi digitalni euro, donese li se konačna odluka o njegovu uvođenju, bio profitabilan za pružatelje platnih usluga.
Digitalni euro zamišljen je kao evropska alternativa dominantnim američkim kompanijama za digitalna plaćanja, poput PayPala, Mastercarda i Vise, a među evropskim bankama se javila bojazan da će im njegovo uvođenje nametnuti vrlo velike troškove. Jedno istraživanje konsultantske kompanije PwC pokazuje da bi ih to moglo koštati između 18 i 30 milijardi eura, odnosno u prosjeku oko devet miliona eura po banci samo za prilagodbu infrastrukture bankomata.
Evropska komisija procjenjuje da će troškovi lansiranja u eurozoni biti između 2,8 i 5,4 milijardi eura.
“Nemamo dojam da će ovaj projekt donositi gubitke. To je pretpostavka koju bi trebalo dokazati. Ono što znamo je da uvođenje digitalnog eura neće ugroziti finansijsku stabilnost i da će troškovi biti takvi da se centralnoj banci isplati uložiti u infrastrukturu i kompenzacije bankama za prilagodbu”, kazao je Cipollone.
Napomenuo je da su se mogli čuti brojevi koji su šest ili deset puta veći od procjene Evropske komisije te da je vrlo upitna vjerodostojnost takvih brojki.
Digitalni euro bi se mogao koristiti i biti prihvaćen svugdje, ali da bi se bankama i drugim pružateljima platnih usluga isplatilo distribuirati ga predložen je kompenzacijski model kojim bi se pokrili troškovi njihovih investicija.
Prije donošenja odluke o uvođenju digitalnog eura zemlje članice EU i Evropski parlament moraju dogovoriti zakonski okvir. U parlamentu je zasad ta tema na čekanju.
Izvjestitelj Evropskog parlamenta za tu temu španski zastupnik Fernando Navarrete smatra da digitalni euro nije rješenje za problem ovisnosti o neeuropskim pružateljima platnih usluga.
On je nedavno napisao u izvještaju da su neke druge monetarne jurisdikcije odgodile projekt digitalne valute navodeći kao razloge rizike za finansijsku stabilnost, slabu potražnju među potrošačima i neizvjestan rezultat koristi u odnosu na troškove.
ECB upozorava da Evropa mora ubrzati hod prema digitalnom euru jer se građani sve manje služe gotovinom. U pet godina gotovinska plaćanja u eurozoni su pala sa 68 na 40 posto po udjelu u broju transakcija te sa 40 na 24 posto u vrijednosti transakcija.
Cipollone navodi da digitalni euro može imati i funkciju osigurača kao pouzdana javna alternativa platnim sistemima iz privatnog sektora u slučaju da zakažu.
“U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i sofisticiranih kibernetičkih napada alternativna podrška je ključna. Ako neka ključna usluga doživi poremećaj od vlasti se očekuje da osiguraju kontinuitet. Platne usluge nisu luksuz. One su ključne kao struja i voda za dnevni život građana”, poručio je Cipollone.
Dansko predsjedništvo EU cilja postići zajedničko stajalište ministara finansija zemalja članica na ovu temu do kraja godine.
