Vukovar se u ponedjeljak prisjeća najtežeg dana u novijoj historiji kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. novembra slomljena odbrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne jedinice počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu, piše Hina.
Tokom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko hiljada branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branitelja i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. august 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za sedam dana.
No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.
Okupacija Vukovara potrajala je do 15. januara 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.
Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 miliona eura.
U odnosu na ratnu 1991. Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021. u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.
Centralni program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”. U programu će nastupiti Klapa ‘Sveti Juraj’ HRM-a i glumac Darko Milas.
Ulicama grada Vukovara u 10,30 sati krenut će Križni put – Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branitelji zajedno sa članovima porodica poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12,30 sati, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstva. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Za 17 sati planirana je svjetlosna “rijeka sjećanja”, odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. novembra inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18,11 sati.
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u ponedjeljak ujutro lampione, koji već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, firmi i drugih javnih objekata, kao i u prozorima porodičnih kuća i stanova.
Na cestama od Vinkovaca do Vukovara velik je broj automobila i autobusa, a mnogi su se put Vukovara uputili pješice, trčeći ili na biciklima i motorima. Posebice su brojni članovi braniteljskih i stradalničkih udruga iz BiH.
