Za sada se čini da je borba između Izraela i Irana ograničena na ove dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje upućeni su široki pozivi na suzdržanost.
Ali šta ako ti pozivi padnu na gluhe uši? Šta ako borbe eskaliraju i prošire se?
Evo samo nekoliko mogućih, najgorih scenarija.
Amerika se uvlači Uprkos svim poricanjima SAD-a, Iran jasno vjeruje da su američke snage podržale i barem prešutno odobrile izraelske napade.
Iran bi mogao napasti američke ciljeve širom Bliskog istoka – poput kampova specijalnih snaga u Iraku, vojnih baza u Zaljevu i diplomatskih misija u regiji. Iranske proksi snage – Hamas i Hezbollah – možda su znatno oslabljene, ali njegove podržavajuće milicije u Iraku ostaju naoružane i netaknute.
SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su čvrsto upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke ciljeve.
Šta bi se moglo dogoditi ako bi američki građanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negdje drugdje?
Donald Trump bi se mogao naći prisiljen da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu dugo je optuživan da želi uvući SAD u pomoć kako bi porazio Iran.
Vojni analitičari kažu da samo SAD posjeduje bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu prodrijeti u najdublja iranska nuklearna postrojenja, posebno u Fordow.
Trump je obećao svojoj MAGA biračkoj bazi da neće započinjati nikakve “vječne ratove” na Bliskom istoku. Ali, isto tako, mnogi republikanci podržavaju i izraelsku vladu i njeno mišljenje da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.
Međutim, ako bi Amerika postala aktivni borac, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju s dugim, potencijalno razornim posljedicama.
Zaljevske zemlje se uvlače Ako Iran ne bi uspio nanijeti štetu dobro zaštićenim izraelskim vojnim i drugim ciljevima, uvijek bi mogao svoje projektile usmjeriti na “mekše” ciljeve u Zaljevu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su pomagale i podržavale njegove neprijatelje tokom godina.
U regiji postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Sjetite se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019., a njegovi Hutski saveznici su pogodili ciljeve u UAE 2022. godine.
Od tada je došlo do svojevrsnog pomirenja između Irana i nekih zemalja u regiji.
Ali ove zemlje su domaćini američkih zračnih baza. Neke su također – diskretno – pomogle Izraelu u odbrani od iranskog raketnog napada prošle godine.
Ako bi Zaljev bio napadnut, i on bi mogao tražiti da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u odbranu Izraela.
Izrael ne uspijeva uništiti iranske nuklearne sposobnosti Šta ako izraelski napad propadne? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja preduboka, previše dobro zaštićena? Šta ako se ne uništi njegovih 400 kg 60% obogaćenog uranija – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude potpuno oružje, dovoljno za desetak bombi?
Smatra se da je možda skriveno duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i ekspertizu.
Šta ako izraelski napad uvjeri iransko vodstvo da je jedini način da se odvrati od daljnjih napada utrka za nuklearnim sposobnostima što je brže moguće?, pita se BBC.
Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih preminulih prethodnika?
