Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice oštro pale jer se očekivalo povećanje OPEC-ove proizvodnje, dok bi trgovinski rat mogao usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za ‘crnim zlatom’. Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošle sedmice više od 8 posto, na 61,29 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,5 posto, na 58,29 dolara.
Oštar pad cijena nafte drugu sedmicu zaredom ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će zbog usporavanja rasta svjetske ekonomije oslabiti potražnja za naftom. Prošle je sedmice objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD u prvom tromjesečju zabilježio prvi pad nakon tri godine, a prvi podaci iz aprila ukazuju na daljnje slabljenje aktivnosti.
I prvi aprilski makroekonomski podaci iz Kine ukazuju na usporavanje rasta, a to su, kažu analitičari, tek prve posljedice trgovinskog rata između SAD i Kine, koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump uvevši početkom aprila recipročne carine na uvoz iz većine zemalja.
Zbog toga trgovce nisu osobito ohrabrile ni poruke da bi uskoro mogli započeti trgovinski pregovori između SAD i Kine.
Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, očekivanja da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici povećati proizvodnju.
I doista, na sastanku u subotu osam proizvođača iz sastava OPEC-a, predvođeni Saudijskom Arabijom, dogovorili su povećanje proizvodnje u junu za 411 hiljada barela dnevno.
Zbog toga su rano jutros cijene nafte dodatno oštro pale. U ponedjeljak oko 6,30 sati cijena barela u Londonu bila je u minusu 3,7 posto, na 59,05 dolara, dok je na američkom tržištu pala gotovo 4 posto, na 55,95 dolara.
