Evropski ljubitelji kafe pripremaju se za više cijene jer su prirodne katastrofe pogodile dvije zemlje koje slove za najveće svjetske proizvođače. U Evropi se godišnje konzumira približno 3,2 miliona tona kafe, što čini gotovo 33 posto njene ukupne svjetske potrošnje, prema podacima Statiste, njemačke tvrtke koja se bavi navikama potrošača.
Suše u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe, i jaki tajfuni u Vijetnamu, drugom po veličini, značajno su poremetili globalne lance snabdijevanja, povećavajući troškove proizvodnje koji se probijaju do potrošača. Kao jedna od najvećih svjetskih regija u kojima se pije kafa, Evropa će osobito teško progutati porast cijena.
Brazil, odgovoran za oko 40 posto svjetske proizvodnje kafe, bori se s jednom od najgorih suša u desetljećima. Sušni uvjeti ozbiljno su utjecali na regije u kojima se uzgaja kafa arabica i smanjili prinose.
U ciklusu usjeva 2023.-2024. već je zabilježen velik pad proizvodnje, a neke procjene sugeriraju da bi ona mogla pasti za čak petinu (20 posto).
To se najviše osjeća u Minas Geraisu, najvećoj brazilskoj državi koja proizvodi kafu i domovini visokokvalitetnih zrna arabice, zbog više mjeseci s ispod prosječnim oborinama.
Dok Brazil dominira tržištem arabice, Vijetnam je vodeći svjetski proizvođač jeftinijeg zrna robuste, korištene za instant kafu. Ranije ovog mjeseca ključne regije za njen uzgoj u toj zemlji desetkovane su tajfunom Yagi, a on je ubio najmanje 60 ljudi, uz stotine povrijedio.
Prve procjene sugeriraju da su pogođene hektara plantaža kafe te imaju značajne gubitke u trenutnoj žetvi i budućem proizvodnom potencijalu jer će oštećenim stablima trebati godine da se oporave.
Kombinirani učinci suše u Brazilu i tajfuna u Vijetnamu potaknuli su nagli porast svjetskih cijena kafe. Međunarodna organizacija za kafu (ICO), međuvladino tijelo sastavljeno od zemalja izvoznica i uvoznica, izvijestila je da su cijene porasle za gotovo 20 posto u trećem tromjesečju 2024., dosegnuvši najviše nivoe u gotovo desetljeću.
Katharina Erfort, iz međunarodne tvrtke za upravljanje opskrbnim lancima Inverto, sumorna je u pogledu mogućnosti skorog povratka na niže cijene. U razgovoru za Euronews Business rekla je: ‘Brz oporavak sektora kave nije vjerovatan, čak i uz potencijalna poboljšanja u opskrbi.’
‘Tekući učinci klimatskih promjena otežavaju brz povratak stabilnosti. Sektor je i dalje osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete koji mogu nastaviti ometati buduće žetve. Dodatno, rastuća globalna potražnja, osobito na tržištima u razvoju poput Azije, mogla bi nastaviti vršiti pritisak i povisiti cijene, dodatno usporavajući napore za oporavak.’ Terminski ugovori za kafu arabica, kojima se trguje na Intercontinental Exchangeu (ICE), dramatično su porasli, a cijene se sada kreću iznad 2,50 dolara (2,25 eura) po funti (45 dekagrama) – u odnosu na 1,80 dolara (1,62 eura) ranije ove godine. Cijene robuste pratile su sličnu putanju – porasle su za oko 25 posto i dosegnule više od 2000 dolara (1796 eura) po toni.
Naglo povećanje cijena potreslo je globalno tržište kafe. Trgovci su suočeni s povećanom volatilnošću, uz rastuću zabrinutost da bi ih kontinuirani poremećaji povezani s vremenskim prilikama i troškovi obnove nakon prirodnih katastrofa mogli pogurati na još više nivoe.
Analitičar poljoprivrednih proizvoda u Rabobanku, Carlos Mera, rekao je za Bloomberg da je ova kriza složena i zbog logističkih izazova, kao što su zagušenost luka i globalna nestašica brodskih kontejnera, što sve ometa kretanje kave diljem svijeta.
Učinci rasta troškova posebno su izraženi u Evropi. U Njemačkoj, najvećem evropskom tržištu tog napitka, maloprodajne cijene mljevene kafe i zrna porasle su u prosjeku za deset posto od 2022. godine, navodi Statista.
Istraživanje Evropske federacije kafe (ECF) sa sjedištem u Bruxellesu pokazalo je da je gotovo 65 posto kafića u Evropi podiglo cijene za između pet i 15 posto od početka 2023. Istraživači su primijetili da je povećanje vjerojatno potaknuto rasponom faktora izvan cijene zrna kafe jer je inflacija podigla iznose koje treba platiti za druge osnovne namirnice, kao što su mlijeko, šećer i jednokratne šolje.
Dok se dva velika svjetska proizvođača bore za oporavak od svojih kriza, izgledi za globalno tržište kafe ostaju neizvjesni.
Klimatske promjene smanjuju dostupnost zemljišta na kojem usjevi mogu uspijevati, a ekstremni vremenski uvjeti su sve češći, stvarajući savršenu oluju izazova za taj sektor i ljubitelje kafe u Evropi.
