Prema podacima koje je ovih dana objavio Financial Times, maloprodajne cijene mljevene kafe u Sjedinjenim Američkim Državama porasle su na rekordnih 8.87 dolara po funti (1 funta – nešto manje od 453,6 grama) u augustu, što predstavlja povećanje od 21 posto u odnosu na isti period prošle godine. To je najbrži rast još od rast od 1997. godine.
Glavni faktori koji utječu na rast cijena uključuju nepovoljne vremenske uvjete u Brazilu i Vijetnamu, smanjenje prinosa, te uvođenje novih carinskih poreza na kafu iz Brazila. Iako su neki trgovci pokušali apsorbirati povećane troškove, analitičari upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti do do oktobra ili novembra zbog ograničenih zaliha.
Ukupno, cijena kafe na svjetskim berzama ove godine bilježi snažan rast, a stručnjaci predviđaju da će se takav trend nastaviti i tokom cijele godine. Prema podacima Trading Economicsa kafa je krajem osmog mjeseca bil skuplja preko 60 posto u odnosu na prošlu godinu.
Svjetska banka procjenjuje da će cijena arabike porasti za više od 50 posto u 2025., dok se za robustu očekuje rast od gotovo 25 posto. Tek naredne godine mogao bi uslijediti blagi pad, kada se očekuje stabilizacija tržišta, tvrde stručnjaci.
Luiz Fernando dos Reis, komercijalni superintendant najveće brazilske zadruge Cooxupé, smatra da će tržište i dalje biti pod pritiskom.
„Ne vjerujem da će industrija uspjeti nadoknaditi zalihe već ove godine. Mislim da će nam trebati barem dvije dobre žetve“, rekao je on.
Potražnja za kafom u svijetu ostaje stabilna, dok rast troškova transporta, energije i rada dodatno poskupljuje proizvod. Zbog toga analitičari procjenjuju da će cijene za krajnje potrošače, u maloprodaji i ugostiteljstvu, nastaviti da rastu, iako sa vremenskim odmakom u odnosu na berzanske skokove.
Sve rečeno najavljuje nove pristikse na građane, jer kafa je u našoj zemlji neizostavan napitak.
Cijena kafe koja stiže do krajnjeg korisnika zavisi od više faktora. Prvo je nabavna cijena same kafe i dodataka poput mlijeka, šećera ili sirupa. Zatim se uračunavaju troškovi poslovanja, najmovi, plaće, energenti i naravnio marža. Ako se za nešto može reći da se pretjeriuje s maržama, onda to suigurno nije kafa, bar tako tvrde stručnjaci, jer trgovci su bez dileme izloženo stalnom rastu nabavnih cijena.
U Bosni i Hercegovini, posljedice globalnog rasta cijena direktno se odražavaju na maloprodaju. Cijena kilograma kafe u 2025. znatno je porasla. Ovaj trend ne zaobilazi ni ugostiteljski sektor i kafa za 1 KM definitivno je ostala prošlost, pa i ona za 2 KM, polako nestaje.
Ekonomisti smatraju da će se ovi trendovi nastaviti, jer je BiH gotovo u potpunosti zavisna od uvoza sirove kafe. Rast kursa dolara, transportni troškovi i ograničeni ugovori s dobavljačima čine dodatni pritisak na domaće distributere. Budući da se kafa uvozi gotovo isključivo iz inostranstva, svaka promjena na svjetskom tržištu automatski se prenosi na maloprodajne cijene u BiH. Domaći proizvođači i pržionice nemaju dovoljno prostora da amortizuju rast ulaznih troškova, pa su često prisiljeni da ih direktno prebacuju na potrošače.
Osim toga, mala tržišta poput bosanskohercegovačkog često nemaju pregovaračku snagu u odnosu na velike otkupljivače, što dodatno otežava nabavku po povoljnim uslovima. U tom kontekstu, čak i manji poremećaji u lancima snabdijevanja — poput kašnjenja isporuka ili promjena u carinskim pravilima — mogu izazvati lančana poskupljenja. Za krajnje kupce, to znači ne samo višu cijenu u trgovinama i kafićima, već i sve češći izbor između niže kvalitete ili veće cijene.
