Sve je izvjesnije to da će nizozemski premijer Mark Rutte biti sljedeći glavni tajnik NATO-a nakon što mu je zeleno svjetlo stiglo iz Rumunije, zadnje zemlje koja ga nije podržavala. Rutte bi trebao zamijeniti Jensa Stoltenberga na dužnosti čelnika NATO-a, a koju vrši već 10 godina.
Tu dužnost trebao bi preuzeti u oktobru, a Nizozemčev izbor postao je izvjestan nakon što je rumunski predsjednik Klaus Iohannis povukao kandidaturu. Na čelo NATO-a tako će doći osoba koja žestoko kritizira ruskog predsjednika Vladimira Putina i vjeran je saveznik Ukrajine, ali i osoba koja je održavala dobre odnose s bivšim i vrlo mogućim budućim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.
Ali, Rutte je ipak umjereniji i diplomatičniji prema Rusiji od estonske premijerke Kaja Kallas, koju su neki željeli vidjeti na čelu NATO-a, a ona sada pikira na mjesto šefice evropske diplomatije.
‘Mislim da je Mark Rutte jako snažan kandidat. On ima mnogo iskustva kao premijer, blizak je prijatelj i kolega i prema tome snažno vjerujem da će Savez jako skoro donijeti odluku o mom nasljedniku te će to biti dobro za sve nas, za NATO. I također za mene’, rekao je prije koji dan Stoltenberg.
Rutte se za posao čelnika NATO-a zainteresirao nakon što mu se raspala vladajuća koalicija koju je kao premijer vodio u Nizozemskoj. Poslije 14 godina odlučio je da mu je dosta, ali je brzo pronašao novi cilj.
Dobio je potom potporu NATO-vih teškaša Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, a kao dugogodišnji nizozemski premijer, bio je jedan od pokretača evropske vojne potpore Ukrajini nakon ruske invazije 2022. godine. Iskusni političar vjeruje da je poraz Rusije na bojnom polju ključan za mir u Evropi.
Njegovi stavovi snažno su oblikovani tragedijom kada je iznad okupiranog dijela Ukrajine 2014. godine srušen putnički avion Malaysia Airlinesa, za šta Nizozemska krivi Rusiju. Većina žrtava u avionu bili su Nizozemci. Međunarodna istraga koju je Rusija na sve moguće načine pokušala sabotirati prekinuta je u februaru 2023. uprkos naznakama o umiješanosti ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Nakon toga je Rutte poručio da će Nizozemska nastaviti smatrati Rusiju odgovornom. Izrazio je ‘gorko razočaranje’ time što je međunarodna istraga o rušenju aviona MH17 završila bez daljnjeg kaznenog progona zbog nedostatka dokaza.
‘Nastavit ćemo pozivati Rusku Federaciju na odgovornost za njenu ulogu u ovoj tragediji’, istaknuo je Rutte tada.
Rutte smatra da NATO mora imati snagu suprotstaviti se Moskvi te da čelnici Evropske unije ne smiju biti naivni prema Putinovoj Rusiji.
‘Putin se neće zaustaviti na Ukrajini ako ga sada ne zaustavimo. Ovaj rat je veći od same Ukrajine. Radi se o održavanju međunarodne vladavine prava’, rekao je Rutte u Ujedinjenim narodima u septembru 2022., sedam mjeseci nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, podsjeća Reuters.
Poslije obaranja leta MH17, od političara primarno fokusiranog na unutarnju politiku postao je jedan od glavnih igrača unutar EU-a, igrajući važnu ulogu u evropskim raspravama o imigraciji, dugu i odgovoru na COVID-19. Pod njegovim vodstvom Nizozemska je povećala potrošnju za obranu na više od praga od dva posto BDP-a, traženog od članica NATO-a, osiguravajući Kijevu borbene avione F-16, topništvo, bespilotne letjelice i streljivo te ulažući velika sredstva u vlastitu vojsku. Rutte će se službeno povući s mjesta premijera kada nedavno formirana desna nizozemska vlada zamijeni njegovu koaliciju desnog centra.
Snažan je zagovornik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nasuprot tome, čak i dok je upozoravao na prijetnju koju predstavlja Putin, sugerirao je da ruski vođa nije tako jak kao što se čini. ‘Nemojte mentalno precijeniti Putina. Puno sam razgovarao s tim čovjekom. On nije jak čovjek, nije jak tip’, rekao je u raspravi s parlamentom u aprilu, podsjeća Newsweek.
Rutte je učvrstio svoju kandidaturu za novog šefa NATO-a prošle godine, dok je bio suvoditelj međunarodne koalicije koja će isporučiti lovce F-16 Ukrajini i obučavati ukrajinske pilote. U svojim posljednjim mjesecima na dužnosti potpisao je i 10-godišnji sigurnosni pakt s Ukrajinom, u kojem garantuje potporu Nizozemske uprkos kritikama čelnika krajnje desnice i izbornog pobjednika Geerta Wildersa.
Dobio je pohvale za svoje pažljivo i dobro uspostavljene veze s Trumpom tokom njegovog mandata od 2017. do 2021. Zbog toga je nazvan i ‘Šaptačem Trumpu’, piše Deutsche Welle. Mnogi evropski čelnici nervozni su zato što bi drugi Trumpov mandat mogao značiti smanjenu potporu Washingtona i Ukrajini i NATO-u, što Rutteu daje na vrijednosti na mjestu čelnog čovjeka NATO-a.
Tokom svog predsjedničkog mandata, Trump je kritizirao članice NATO-a koje ne troše dovoljno na obranu, a otkako je otišao s dužnosti, kao sadašnji republikanski kandidat za novi mandat u Bijeloj kući prijetio je povlačenjem SAD-a iz tog saveza.
U februaru je Trump izjavio da je rekao članicama NATO-a kako će ‘ohrabriti’ Rusiju ‘da čini šta god želi’ sa zemljama koje su ‘delinkventne’ u svojim finansijskim obvezama prema tom savezu.
Komentari su izazvali uzbunu zbog ruske invazije na Ukrajinu i upozorenja čelnika NATO-a da će Putin nastojati napasti zemlje saveznice. Bivši američki predsjednik doveo je u pitanje spremnost SAD-a da podupre druge članice obrambenog saveza ako budu napadnute. Na godišnjoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji prošle godine, Rutte je rekao da bi čelnici trebali prestati ‘jadikovati i kukati zbog Trumpa’ te uzeti stvari u svoje ruke i potrošiti više novca na obranu i proizvodnju streljiva, bez obzira na to ko pobijedi na izborima u SAD-u.
