Bolovi u mišićima najčešće su posljedica fizičkog napora, ali mogu biti i znak raznih zdravstvenih stanja. WebMD navodi nekoliko najčešćih uzroka, a ako uz bolove u mišićima primijetite i druge simptome, bilo bi dobro da se što prije obratite svom ljekaru.
Fibromialgija je hronično stanje koje karakteriše opća bol i osjetljivost mišića i mekih tkiva, uz umor, nesanicu i druge simptome. Smatra se da je to neurološki poremećaj koji utječe na način na koji tijelo obrađuje bolne signale, što dovodi do pojačane osjetljivosti na bol i nelagodu.
Simptomi uključuju bol u mišićima, ukočenost, umor, nesanicu, jutarnju ukočenost, glavobolje, bol u grudima, poteškoće s koncentracijom, tjeskobu i depresiju. Liječenje može uključivati analgetike, antidepresive, vježbanje i terapije za smanjenje stresa i poboljšanje sna.
Lajmska bolest je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a prenose je zaraženi krpelji. Nazvana je po gradu Lyme u SAD-u, gdje je prvi put zabilježena.
Simptomi uključuju crven osip u obliku mete (nekoliko dana do sedmica nakon ugriza), groznicu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima, umor i zimicu. Neliječena bolest može oštetiti srce, nervni sistem i zglobove.
Liječenje uključuje antibiotike, a rana dijagnoza je ključna. Ako vas je ugrizao krpelj i imate simptome, odmah se javite ljekaru.
Artritis je upalna bolest zglobova koja može izazvati oticanje, crvenilo, osjetljivost i bol. Mišići oko zahvaćenih zglobova često postaju zategnuti i bolni, jer se pokušavaju nositi s dodatnim opterećenjem.
Neki oblici artritisa direktno mogu utjecati na mišiće, izazivajući upalu i bol – posebno kod autoimunih bolesti gdje tijelo napada vlastita tkiva. Također, bol u zglobovima može promijeniti način kretanja, što dodatno opterećuje mišiće.
Rabdomioliza je ozbiljno stanje pri kojem dolazi do raspada mišićnih ćelija koje oslobađaju mioglobin u krv. Previše mioglobina može oštetiti bubrege i izazvati zatajenje srca.
Uzroci uključuju povrede, tešku fizičku aktivnost, infekcije, srčano zatajenje, toplinski udar, predoziranje drogama i električne udare. Simptomi: jaka bol u mišićima, slabost, taman urin, mala količina urina, mučnina, povraćanje, zbunjenost.
Liječenje obično zahtijeva hospitalizaciju.
Virusi poput gripe ili COVID-19 često izazivaju bolove u mišićima. Imuni sistem tada otpušta hemikalije (poput citokina) koje uzrokuju upalu i bol. Virusi mogu direktno inficirati mišiće, posebno u leđima, bedrima i listovima.
Iako ne izaziva direktnu bol, anemija – odnosno manjak željeza – može dovesti do umora, slabosti, hladnoće, vrtoglavice i ubrzanog ili nepravilnog pulsa. Nedostatak kisika u tkivima može učiniti da se mišići osjećaju slabo i opterećeno.
Neki lijekovi mogu izazvati bolove u mišićima, posebno statini koji se koriste za snižavanje holesterola – kod 10–20% pacijenata. U rijetkim slučajevima mogu izazvati rabdomiolizu.
Drugi lijekovi koji mogu uzrokovati bolove su neki antibiotici, antipsihotici i čak nesteroidni protuupalni lijekovi.
MS je hronična autoimuna bolest koja napada centralni nervni sistem – mozak, kičmenu moždinu i očne živce. Uništavanje mijelina (zaštitnog sloja živaca) remeti prijenos signala i izaziva simptome kao što su slabost mišića, umor, trnci, problemi s ravnotežom i vidom.
MS se ne može izliječiti, ali terapije mogu pomoći u ublažavanju simptoma i usporavanju bolesti.
Ako imate bolove u mišićima koji traju duže ili se pogoršavaju, ili ako su praćeni drugim simptomima, važno je da potražite medicinsku pomoć.