Bosna i Hercegovina, ukoliko želi postati članica Evropske unije, mora imati reformiranu, profesionalnu i učinkovitu javnu upravu.
Reforma javne uprave je istovremeno i izazov i prilika za ubrzanje evropskog puta BiH, a i jedan je od 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija. Prema posljednjem izvještaju o napretku, EK je ocijenila da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi pripremljenosti ostvarila određeni napredak u reformi javne uprave (RJU).
Prema prošlogodišnjem Izvještaju EK, određeni pozitivni koraci su napravljeni usvajanjem sporazuma o koordinaciji RJU, koji uključuje tijelo za donošenje političkih odluka, zatim provođenjem strategije sveobuhvatnog i cjelodržavnog upravljanja javnim finansijama, poboljšanjem kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i za procjenu uticaja propisa u Republici Srpskoj, usvajanjem strategije za upravljanje ljudskim resursima u FBiH, poboljšanjem profesionalnog razvoja i ocjene rezultata rada u FBiH i na državnom nivou, i usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem proaktivnog objavljivanja informacija i transparentnosti.
Međutim, uprkos određenom napretku, reforma javne uprave u BiH još nije dostigla neophodnu dinamiku o čemu govori i podatak da je pet godina nakon usvajanja, Akcioni plan za RJU je proveden samo u ograničenoj mjeri.
Uprkos tome što iz EK stalno ponavljaju da Bosna i Hercegovina treba napraviti potrebne korake ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizovane državne službe te osigurati koordiniran, cjelodržavni pristup izradi politika u tom smjeru, preporuke Komisije još nisu u potpunosti provedene.
Koliko su vlasti u BiH bile „ozbiljne“ u namjeri a reformiraju javnu upravu pokazuje i činjenica da do danas nije osigurana finansijska održivost ove reforme.
Reformski napori podržani su uglavnom kroz finansijsku pomoć EU pod IPA-om, te putem Fonda za reformu javne uprave, instrumenta za prikupljanje donatorske pomoći, međutim sredstva u iznosu od oko 10,5 miliona KM u tom fondu su blokirana zbog opstrukcija iz entiteta RS, koji su htjeli drugačiji način raspodjele novca od onog koji je već ranije bio utvrđen zajedničkim dogovorom.
Fond za reformu javne uprave služio je kao vrijedan mehanizam za koordinaciju između stranih donatora i bh. vlasti na projektima kojima se pomaže zemlji da se približava evropskim standardima u ovoj oblasti.
Iz Ureda kooridnatora za reformu javne uprave u BiH, za Raport kažu da su uz pomoć donatora, prije blokade Fonda, uspjeli realizirati 26 projekata vrijednih oko 20 miliona KM.
“Svima je poznato da u Fondu za reformu javne uprave imamo 10 miliona maraka neutrošenih sredstava. Fond za reformu javne uprave služio je kao odličan mehanizam za podršku institucijama u implementaciji ciljeva i mjera iz oblasti reforme javne uprave.
Zahvaljujući ovom Fondu, u koji su donatori uložili novac kao i domaće vlade ,proteklih godina financirano je 26 projekata čija je vrijednost iznosila blizu 20 miliona maraka. Ured koordinatora za reformu javne uprave zajedno sa entitetskim koordinatorima i koordinatorom Brčko distrikta BiH pripremio je i prijedlog Sporazuma o deblokadi Fonda tj. utrošku preostalih sredstava koja se nalaze u Fond za reformu javne uprave, a navedeni sporazum je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Deblokadom Fonda procjenjujemo da bi se osiguralo 10-15 posto financiranja Revidiranog Akcionog plana, što bi nam dalo prostora da paralelno sa provedbom AP tražimo dodatnu podršku donatora koji su iskazali interes u procesu mapiranja za nastavak sufinanciranja Fonda za RJU.
Tokom proteklih godina Fond je bio ključni pokretač procesa reforme javne uprave.
Realizacijom projekata ostvaren je značajan napredak u reformi javne uprave, te i dalje zagovaramo da je to dobar mehanizama koji je omogućio da se reforma provodi na koherentan i usmjeren način. Zbog ovakvog pristupa Fond je postao pozitivan primjer ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u regiji.
Isto tako možemo reći da je jedna od glavnih prepreka za reformu javne uprave pronalazak zajedničkog rješenja oko financiranje reforme, Bosna i Hercegovina dobila je i političko tijelo tj. Koordinacioni odbor kojeg čine predsjedateljica Vijeća ministara BiH, entitetski premijeri i gradonačelnik Brčko distrikta, a zaduženo je za reformu javne uprave te je na svojoj prvoj sjednici u februaru ove godine iskazalo spremnost da aktivno sudjeluje oko svih političkih izazova u reformi javne uprave.“-pojasnili su iz Ureda za Raport.
Na regionalnoj konferenciji o temi “Dvije decenije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini – (ne)naučene lekcije“ organiziranoj krajem prošle godine u u Sarajevu čiji domaćini su bili Transparency Internationalom (TI), u saradnji s Uredom koordinatora za reformu javne uprave u BiH, Delegacijom EU u BiH i Ambasadom Kraljevine Švedske u BiH, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Adebayo Babajide podsjetio je da reforma javne uprave nije važna samo za pristup BiH u EU, već donosi i konkretne prednosti za građane.
“EU je do sada pomogla Bosni i Hercegovini sa više od 200 projekata. Dosta je urađeno, ali ostaje još puno uraditi kako bi BiH imala javnu upravu koja je profesionalna, depolitizirana i koja bi bila na usluzi građanima – naglasio je Babajide, ponovivši opredijeljenost EU da nastavi pomagati BiH u ovom procesu.
Podsjećamo, formiranje Ureda koordinatora za reformu javne uprave još prije dvije decenije bilo je predstavljeno kao odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH.
Ured je trebao biti pokretačka snaga reforme javne uprave u BiH, a njegova najvažnija uloga da koordinira reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske unije u BiH.
Međutim, bez političke volje i finansija za istinskim reformama Ured nije mogao pokrenuti snažnije promjene.
