Predsjednik Joe Biden upravo je objavio da odustaje od predsjedničke utrke, što je seizmički trenutak ne samo za ovogodišnje predsjedničke izbore nego i za američku povijest.
Dakle… šta sada?
Nije potpuno bez presedana da se sadašnji predsjednik ne kandidira za još jedan mandat, ali specifičnosti oko Bidena – i zabrinutost oko njegove sposobnosti da obnaša predsjedničku dužnost i sama veličina modernog aparata za kampanju koji on kontrolira – guraju zemlju u neistražene vode. I to nakon što je već dominirao na predizborima da bi postao vjerovatni kandidat, piše Politico.
Puno je pitanja — i puno nepoznanica — o ovom jedinstvenom trenutku. Evo što znamo do sada.
Da. Iako je Biden najavio da se povlači s liste demokrata, to ga ne uklanja s dužnosti. On ostaje vrhovni zapovjednik zemlje sve dok sljedeći predsjednik ne bude inauguriran u januaru ili ne odluči odstupiti kasnije. On je u svojoj izjavi na društvenim mrežama objavio svoju odluku da će završiti svoj mandat.
“I iako mi je bila namjera tražiti ponovni izbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke i zemlje da odustanem i usredotočim se isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja svog mandata”, rekao je.
Gotovo nijedan demokrata koji je pozvao Bidena da se povuče s liste nije ga također pozvao da prijevremeno podnese ostavku, iako su neki republikanci u Kongresu iznijeli tu mogućnost.
Teoretski, Bidena bi njegov kabinet također mogao smijeniti s dužnosti putem 25. amandmana – istog amandmana o kojem se često raspravljalo, ali naposljetku nije primijenjen za tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa nakon nereda 6. januara 2021. – ako smatraju da on više ne može poslužiti. Do sada nijedan dužnosnik vlade to nije nagovijestio.
Bidenova podrška potpredsjednici Kamali Harris daje joj veliku prednost u borbi za nominaciju, ali to ne znači da je to zakucavanje. Iako se Biden suočio samo s nominalnom opozicijom na predizborima Demokratske stranke i pobijedio na gotovo svim izborima, on još nije bio službeni stranački kandidat i ne može donijeti jednostranu odluku.
Općenito govoreći, kada Amerikanci glasaju na predizborima, oni ne glasuju izravno za kandidata, već započinju proces koji će u konačnici poslati delegate na nacionalnu konvenciju stranke. Ti delegati su ti koji službeno biraju kandidata – a konvencija demokrata još se nije dogodila.
Konvencija je zakazana za 19. – 22. augusta u Chicagu – iako su čelnici stranke razmatrali “virtualnu” prozivku kako bi imenovali kandidata ranije tokom mjeseca. DNC sada mora odlučiti želi li provesti svoj plan.
Svih tih gotovo 3.800 Bidenovih delegata sada su postali slobodni igrači. Čak i uz Bidenovu podršku, delegati koji su mu obećani nemaju obavezu, prema pravilima Demokratskog nacionalnog odbora, slijediti njegovo vodstvo i podržati njegovog izabranog nasljednika.
Svako ko može prikupiti dovoljno potpisa da se njegovo ime uvrsti u nominaciju. Za kandidate su potrebni potpisi najmanje 300, ali ne više od 600 delegata — a delegati mogu potpisati peticiju samo jednog kandidata. Dodatno, kandidat ne može predložiti više od 50 delegata iz određene države – odredba koja osigurava da svi kandidati koji su nominirani dobiju potporu širokog dijela zemlje.
Ima otprilike 4.700 delegata, što ograničava broj mogućih kandidata na oko 15. Ali funkcionalno će ih biti puno manje: pritisak da se izbjegne neuredno glasanje o nominaciji bit će ogroman.
Od 4.700 delegata konvencije, nešto manje od 4.000 su “zavjetovani” delegati dodijeljeni prema rezultatima predsjedničkih izbora ranije ove godine. Biden je osvojio otprilike 95 posto njih, prema The Green Papersu, web stranici koja prati tajanstveni proces odabira delegata.
Postoji još oko 750 “automatskih” delegata – grupa nekada poznata kao “superdelegati”. Oni su izabrani dužnosnici, stranački čelnici i bivše svjetiljke, kao što su bivši predsjednici (Barack Obama, Bill Clinton i Jimmy Carter) i bivši predsjednici DNC-a.
Joe Biden, Kamala Harris ili neko drugi? Pravila konvencije mogu odlučiti.
Nakon kampanje 2016., ovim “automatskim” delegatima oduzeta je njihova uloga u prvom krugu glasanja i mogu glasati za kandidata u sljedećim krugovima samo ako niti jedan kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja – ili ako se to pravilo odustane, kao što je bio slučaj 2020., kada je Biden imao potporu većine obećanih delegata.
Postoje pitanja o tome hoće li DNC nastaviti s tim planom sada kada je Biden završio svoju kampanju. Ako se umjesto toga glasanje odvija na kongresnoj dvorani, pravila DNC-a predviđaju 20 minuta nominacijskih govora za svakog certificiranog kandidata prije prvog glasanja.
Ako niti jedan kandidat ne osvoji većinu glasova u tom prvom krugu glasanja, automatski se delegati pridružuju glasovanju za drugi krug — i glasanje se nastavlja sve dok većina kvalificiranih delegata ne glasa za određenog kandidata.
