Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa Hubble (HST) uočili bijelog patuljka, vrlo gustu i užarenu zvjezdanu tvorevinu, koja je, čini se, progutala ledeni svijet nalik patuljastom Plutonu, objavio je časopis Monthly Notices britanskog Kraljevskog astronomskog društva (RASC).
Prema astronomima, ovo otkriće moglo bi imati implikacije za razumijevanje nastanjivih planeta izvan Sunčevog sistema.
Bijeli patuljak otkriven je u Mliječnom putu, oko 225 svjetlosnih godina od Zemlje, što je relativno blizu u kozmičkim razmjerama. Njegova masa iznosi otprilike 57% mase Sunca, a veličinom odgovara Zemlji. (Jedna svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u godinu dana, oko 9,5 triliona kilometara.)
Bijeli patuljci spadaju među najkompaktnije objekte u svemiru, iako nisu tako gusti kao crne rupe. Zvijezde mase do osam puta veće od Sunca obično završavaju život kao bijeli patuljak, sagorijevajući sav vodik koji koriste kao gorivo. Gravitacija zatim uzrokuje njihov kolaps i izbacivanje vanjskih slojeva tokom faze “crvenog diva”, ostavljajući za sobom kompaktnu jezgru – bijelog patuljka.
Za nekoliko milijardi godina, Sunce će vjerovatno završiti život upravo kao bijeli patuljak. U novoj studiji, bijeli patuljak koji je otkriven ostatak je zvijezde koja je bila oko 50% masivnija od Sunca. U svom trenutnom obliku, promjer mu je otprilike jednak Zemljinom, iako je možda 190.000 puta masivniji od našeg planeta.
Znanstvenici pretpostavljaju da je patuljasti planet nastao u vanjskom dijelu sistema, a nakon što je središnja zvijezda prešla u fazu bijelog patuljka, gravitacija ga je razlomila i počela privlačiti prema sebi.
Ovo je prvi put da su astronomi zabilježili bijelog patuljka kako akumulira fragmente patuljastog planeta iz vlastitog vanjskog pojasa, sličnog Kuiperovom pojasu. Ranije su bijeli patuljci dokumentirani kako akumuliraju stjenovita tijela poput planeta, mjeseca i asteroida zahvaljujući svojoj snažnoj gravitaciji.
U ovom slučaju, naučnici su otkrili da materijal kojeg je bijeli patuljak “progutao” nije bio primarno kamenit, već sastavljen od leda. Sumnjaju da je gravitacija bijelog patuljka rastrgala svijet sličan Plutonu, a njegovi fragmenti potom pali na zvijezdu.
“Bijeli patuljak vjerojatno je nakupio fragmente kore i plašta ledenog svijeta nalik Plutonu,” rekla je Snehalata Sahu, postdoktorandica na Odjelu za astrofiziku Univerziteta Warwick u Engleskoj i glavna autorica studije.
Ako ne bi bio cijeli Pluton, fragmenti bi nastali u sudaru s drugim tijelom. Kada bi se tijelo dovoljno približilo bijelom patuljku, njegova gravitacija bi ga plimno izobličila, a na kraju bi se raspalo, objasnio je astrofizičar Boris Gänsicke, koautor studije.
Pomoću instrumenta Cosmic Origins Spectrograph na teleskopu Hubble, istraživači su analizirali sastav tvari koje se talože na površini bijelog patuljka. Utvrđeno je da fragmenti u velikoj mjeri sadrže vodeni led, uz prisutnost kisika, ugljika, sumpora i, posebno značajno, dušika.
“Nismo očekivali pronaći vodu niti druge hlapljive spojeve,” rekla je Sahu. Objekti ovog tipa obično napuštaju sistem u ranijim fazama, dok zvijezda još prelazi u fazu bijelog patuljka. No ovdje je jasno detektovan materijal bogat ledom i hlapljivim spojevima.
Otkrivena količina dušika najveća je ikada zabilježena u ostacima akumuliranim oko bijelog patuljka. Budući da je poznato kako je površina Plutona prekrivena dušikovim ledom, istraživači pretpostavljaju da je i ovaj svijet imao sličnu geološku strukturu.
Otkriće potvrđuje ključnu ulogu Hubblea u razumijevanju ostataka planetarnih sistema nakon smrti zvijezda.
