Nakon gotovo godinu dana borbi u Gazi, Izrael pojačava neprijateljstva s Hezbollahom u Libanu, uz tajne operacije usmjerene na komunikacijske uređaje i žestoku kampanju bombardiranja koja je ostavila stotine mrtvih, piše CNN.
Borba protiv Hamasa opteretila je izraelsku vojsku, s vojnicima koji su dobivali malo predaha, dužnosnici su navodili nedostatak vojske, privreda se suočava s najvećim padom u posljednjih nekoliko godina, a sve veći pritisak javnosti za prekidom vatre i dogovorom o taocima.
Nije jasno namjerava li Izrael – ili će se osjećati prisiljenim – pokrenuti kopnenu invaziju na Liban. Ali nameće se pitanje: Može li zemlja krenuti na drugu frontu?
Od 8. oktobra, dan nakon Hamasovog smrtonosnog napada na Izrael, dolazi do redovite prekogranične vatre između Hezbollaha i izraelske vojske. Hezbollah je prvi pucao na Izrael protestirajući protiv rata u Gazi, zahtijevajući prekid vatre kao uvjet za prekid napada.
Ulozi su porasli prošle sedmice kada je Izrael ranio hiljade ljudi širom Libana, detonirajući dojavljivače i voki-tokije koje je koristio Hezbollah. Uslijedile su eskalirajuće razmjene vatre.
Uđe li Izrael u rat s Hezbollahom, stručnjaci kažu da će se suočiti s mnogo jačom prijetnjom od Hamasa – i srazmjernim troškovima.
“Hezbollah nije Hamas”, rekao je Yoel Guzansky, viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu koji je služio u izraelskom Vijeću za nacionalnu sigurnost pod tri premijera. Hezbollah je “država u državi” s daleko sofisticiranijim vojnim sposobnostima, rekao je za CNN.
Tokom vikenda, grupa je pokrenula jedan od svojih najdubljih napada na Izrael, a izraelska vojska je izvijestila o udarima u Kiryat Bialik, Tsur Shalom i Moreshet u blizini lučkog grada Haife, oko 40 km južno od granice.
Prekogranična razmjena tokom prošle godine već je dovela do evakuacije više od 62.000 stanovnika iz svojih domova na sjeveru Izraela i smrti 26 izraelskih civila i 22 vojnika i rezervista, prema izraelskim medijima. Uoči eskalacije tijekom vikenda, više od 94.000 je raseljeno, a više od 740 ubijeno na libanskoj strani, uključujući oko 500 boraca Hezbollaha, prema Reutersu. Izraelski napadi samo od ponedjeljka ubili su još najmanje 558 ljudi i doveli do raseljavanja 16.500, prema libanonskim vlastima.
Evo nekih od glavnih izazova Izraela u potencijalnom širem sukobu s Hezbollahom:
Iranov najbliži regionalni partner, šijitska islamistička skupina nije samo pokazala sofisticiranije oružje tokom prošle godine, već se također može pohvaliti strateškom dubinom kroz svoje saveznike i partnere širom Bliskog istoka – uključujući Irak i Jemen.
Dok su se izraelske vojne sposobnosti poboljšale od posljednjeg rata u Libanu 2006. godine – kada jevrejska država još nije imala odbrambeni sistem Željezne kupole – poboljšao se i Hezbollahov arsenal.
Vojni analitičari procjenjuju da Hezbollah ima između 30.000 i 50.000 vojnika, ali ranije ove godine njegov vođa Hassan Nasrallah ustvrdio je da ima više od 100.000 boraca i rezervista. Također se vjeruje da grupa posjeduje između 120.000 i 200.000 raketa i projektila.
Njegovo najveće vojno bogatstvo su balistički projektili dugog dometa, kojih se procjenjuje na tisuće, uključujući 1500 preciznih projektila s dometom od 250-300 kilometara.
Tokom napada tokom vikenda, Hezbollah je rekao da je gađao izraelsku zračnu bazu Ramat David projektilima Fadi 1 i Fadi 2, oružjem većeg dometa za koje se vjeruje da je korišteno prvi put. Baza je udaljena nekih 50 kilometara od libanske granice.
Izraelska vojska nije odgovorila na upite je li baza bila pogođena. Izraelske hitne službe izvijestile su da su tri osobe ranjene u napadima.
Behanm Ben Taleblu, viši suradnik u trustu mozgova Zaklade za odbranu demokracija (FDD) u Washingtonu DC koji se fokusira na Iran i njegove opunomoćenike, rekao je da ‘težina bojeve glave ovih projektila podsjeća na tešku Burkan IRAM (poboljšanu raketu asistirano streljivo) koje je Hezbollah prvi put uveo prošle zime protiv Izraela, ali na znatno većem dometu.’
Hezbollahovi napadi korištenjem ovih projektila “vjerovatno su način na koji skupina želi spasiti obraz bez gubljenja glave nakon izraelskih napada na komunikacije i napada na više čelnike prošle sedmice”, rekao je Ben Taleblu za CNN.
Mizrahi je rekao da veći dio sposobnosti Izraela da vodi rat na dva fronta počiva na podršci SAD.
“IDF (Izraelske odbrambene snage) mogu se dugo boriti na oba fronta, a mi imamo sposobnosti za to ako imamo streljivo od Amerikanaca”, rekao je Orna Mizrahi, stručnjak za Hezbollah pri INSS-u, dodajući da ako postoji rata punih razmjera, SAD će vjerovatno intervenirati kako bi podržao Izrael.
