O važnosti unošenja ovog minerala i elektrolita u posljednje vrijeme bruji cijeli svijet i to s dobrim razlogom. Naime, magnezij sudjeluje u brojnim procesima u našem tijelu, a uz vitamin D i željezo, s ovim smo mineralom najviše u deficitu. Bubrezi primarno kontroliraju razine magnezija u tijelu i izlučuju ga uriniranjem koje može biti smanjeno u slučajevima kada su magnezij i ostali elektroliti u tijelu niski. Budući da tijelo ovaj mineral ne može samo proizvesti, potrebno ga je unositi putem hrane, poput zelenog lisnatog povrća, sjemenki, mahunarki, avokada, badema ili suplementacijom. No, kako sve uzimanje magnezija doprinosi zdravlju?
Magnezij doprinosi stvaranju i čvrstoći kostiju, a njegove su niske razine povezane s većim rizikom od osteoporoze i prijeloma kosti. Jedno je istraživanje pokazalo da su žene u postmenopauzi koje su uzimale 290 miligrama magnezija dnevno, imale sporiji gubitak koštane mase. Međutim, optimalna doza za zdravlje kostiju još uvijek je predmet istraživanja.
S kalcijem magnezij djeluje na održavanju pravilnog krvnog pritiska i zaštiti srca. Manjak ovih minerala u tijelu povećava sklonost hipertenziji što potvrđuje i studija provedena na velikom broju sudionika, njih 241.378. Rezultati su pokazali da prehrana s visokim udjelom magnezija može smanjiti rizik od moždanog udara za osam posto.
Magnezij igra ključnu ulogu u metabolizmu glukoze i regulaciji inzulina. Manjak ovog minerala može utjecati na razvoj inzulinske rezistencije koja je početak razvoja dijabetesa tipa 2. Ovo je stanje nerijetko povezano i s tjelesnom težinom, stoga je magnezij ujedno važan mineral za sagorijevanje energije i masti.
Istraživanja pokazuju da ljudi s migrenama često imaju niže razine magnezija od onih bez njih pa bi svakodnevno uzimanje ovog minerala moglo biti od značajne koristi.
Magnezij je čest sastojak mnogih laksativa, djeluje tako da privlači vodu u crijeva, omekšavajući stolicu. Za povremeni zatvor preporučuje se doza od 400-500 miligrama dnevno, uz punu čašu vode. Međutim, dugotrajna upotreba ne preporučuje se bez liječničkog nadzora.
Magnezij može pomoći u ublažavanju simptoma stresa, anksioznosti i depresije utječući na moždane hemikalije. Studije su također povezale niske razine magnezija s poremećajima poput ADHD-a, shizofrenije i autizma. No, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razumio potencijal ovog minerala u ulozi mentalnog zdravlja.
Nedostatak magnezija povezuje se i poremećajima spavanja, a pretpostavlja se da je to zato što je ovaj mineral važan za funkciju GABA-e, inhibitornog neurotransmitera koji umiruje mozak i potiče opuštanje. Stoga, poželjno je uzeti ovaj mineral prije spavanja ili uz večeru. Također, razmislite o tome da ovaj mineral unesete putem hrane, pa tako primjerice za večeru možete pripremiti špinat.
